Pismo pravobraniteljici

Upozorenje Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo: ‘I muškarci mogu biti žrtve obiteljskog nasilja’

Bojana Mrvoš Pavić

Pixabay.com

Pixabay.com

Nasilje nema ni rasu ni boju kože, spol ni dob ni nacionalnost, i za svako je nasilje nužna nulta tolerancija, navode u Udruzi i pitaju zašto ne postoji i sklonište za muškarce – žrtve nasilnih žena. Kažu da se od 1.158 članaka iz tiska i s portala samo jedan posto odnosi na nasilje žena nad muškarcima

ZAGREB Hrvatska udruga za ravnopravno roditeljstvo, koja se godinama bori za zajedničko skrbništvo roditelja nad djecom – u kojem dijete polovicu mjeseca živi s majkom, a polovicu s ocem, i okuplja u najvećoj mjeri očeve kojima je dosuđeno samo povremeno viđanje djeteta – s današnje će konferencije za novinare uputiti otvoreno pismo Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova Višnji Ljubičić, zbog nezadovoljstva njenim izvješćem o radu za prošlu godinu. Tražit će preispitivanje sadržaja izvješća, očitovanje Pravobraniteljice, a otvoreno pismo uputiti i Odboru za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora i ostalim radnim tijelima, uz prijedlog da Sabor ovakvo izvješće, poručuju, »na štetu djece i obitelji ne prihvati«.

Partnersko nasilje


Zanima ih, između ostalog, je li koja lipa od ukupno 140 milijuna kuna predviđenih za provedbu Istanbulske konvencije za 2018. i 2019. godinu, čiji dio ide na račune udruga za zaštitu žena, predviđena i za zaštitu muškaraca žrtava obiteljskog nasilja. Najavljuju i prosvjed povodom Međunarodnog dana obitelji 15. svibnja na Trgu sv. Marka.Kako stoji u pismu udruge Pravobraniteljici, u svom izvješću za prošlu godinu ona »dominantno koristi termine ‘nasilje prema ženama’, povremeno rodno-neutralne termine poput ‘partnersko nasilje’, dok ‘nasilje žena prema muškarcima’ spominje tek jednom, navodeći dvojben podatak da se od 1.158 članaka iz tiska i s internet portala samo njih jedan posto odnosi na nasilje žena nad muškarcima«.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kažu u Udruzi za ravnopravno roditeljstvo, povećava se udio žena prekršajnih nasilnica u obitelji, a udio žena kaznenih nasilnica u obitelji kontinuirano je od 2004. godine na razini od 15-20 posto. Zabluda je, ističu, da je nasilje žena prema muškarcima beznačajno, jer je na razini od najmanje 20 posto i za prekršajna i za kaznena djela pa bi i izvještaj Pravobraniteljice, smatraju, trebao posvetiti najmanje 20 posto sadržaja toj problematici. Pravobraniteljica ne propituje, nastavljaju u Udruzi, da su sva skloništa za žrtve nasilja namijenjena ženama te da ne postoji sklonište, čak niti savjetovalište za muškarce žrtve nasilja koje su počinile žene.


Trpe i skrivaju


»Ukoliko se prema javno objavljenim podacima oko 70 milijuna kuna odvaja za tu namjenu, za pomoć muškarcima koje su žrtve nasilnih žena treba već u ovoj godini odvojiti 20 posto, ili 14 milijuna kuna«, dodaju.


Pravobraniteljica, nastavljaju, na više mjesta navodi da je nužno samo za žene (ne i za muškarce) više solidarnosti i građanske hrabrosti suočavanja s nasiljem prema ženama koje žive u strahu, koje je često stid potražiti pomoć, kojima se često poručuje da nasilje moraju trpjeti, i koje same ne vide izlaz ili si ne mogu i ne znaju pomoći. I muškarci se, kažu, ustručavaju prijaviti nasilje koje žene provode nad njima, kako ih patrijarhalna okolina, a na žalost i stručne službe ne bi ismijavali, omalovažavali i još više izvrgnuli psihičkom nasilju. Nasilje nema ni rasu ni boju kože, spol ni dob ni nacionalnost, nabrajaju, i za svako je nasilje nužna nulta tolerancija. Razumiju, kažu, da su žene povijesno bile ugnjetavane od strane muškaraca, ali živimo u 21. stoljeću, pa izvještaj Pravobraniteljice, dodaju, ne smije biti pristran i diskriminirajući.




Komentirajući navode Udruge za ravnopravno roditeljstvo, iz ureda Pravobraniteljice odgovaraju kako je u svojim godišnjim izvješćima o radu, pa tako i u Izvješću o radu za 2017. godinu, Pravobraniteljica navela statističke podatke o nasilju u obitelji dobivene od MUP-a i Ministarstva pravosuđa.


 Femicid u Hrvatskoj


Vezano uz spolnu strukturu počinitelja prekršajnog djela nasilja u obitelji, Pravobraniteljica je u svom godišnjem Izvješću o radu za 2017. navela kako je, kažu, »gledano u postocima po spolnoj strukturi počinitelja nasilja, ukupno 77 posto muškaraca i 23 posto žena počinitelja/ica, što je identičan postotak onom iz 2015.-2016. te brojke jasno upućuju na činjenicu da je obiteljsko nasilje rodno uvjetovano i uglavnom usmjereno prema ženama i da su počinitelji redovno u značajno većem broju muškarci, bez obzira na broj ukupno prijavljenih slučajeva koji se iz godine u godinu mijenja, dok spolna struktura počinitelja već treću godinu za redom ostaje ista«.


Dakle Pravobraniteljica, kako odgovaraju iz njenog ureda, nigdje u svojim izvješćima ne kaže da je nasilje žena prema muškarcima beznačajno, štoviše, ukazuje na štetnost svih oblika nasilja, bez obzira na to tko je žrtva, a tko počinitelj.


Pravobraniteljica naglašava kako su prema podacima MUP-a od 2012-2017. godine u Hrvatskoj 90 žena ubili njihovi supruzi/partneri/bivši supruzi ili bliske osobe. Femicid u Hrvatskoj čini 25-30 posto svih ubojstava, dok je u posljednje dvije godine u Hrvatskoj zabilježen najveći broj ubojstava žena, njih 38, od čega 33 od strane njima bliskih osoba. Niti jedan međunarodni dokument, premda navodi da i muškarci mogu biti žrtve nasilja, nasilje prema muškarcima ne tretira kao rodno uvjetovano nasilje, i to je bitna razlika – kaže Pravobraniteljica. Što se skloništa za žene tiče, dodaje, ne protivi se osnivanju skloništa za muškarce žrtve obiteljskog nasilja, štoviše, ukazuje kako je tijekom ove godine zaprimila pritužbu iz koje proizlazi da je muškarac žrtva obiteljskog nasilja skupa s djecom zatražio smještaj u jednom od skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, i smještaj mu je odobren. Pravobraniteljica svakako pozdravlja ovakvu praksu, kaže. Napominje da aktivno promovira načela ravnopravnosti spolova na području roditeljske skrbi, a posebice vezano uz što veće uključivanje očeva u skrb i brigu o djeci. Ukazuje kako u svom radu na jednak način postupa po pritužbama muškaraca i žena vezano uz sumnju na spolnu diskriminaciju.