ZAGREB Državni službenici i namještenici kojima će, prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima, državna služba po sili zakona prestati čim steknu uvjete za zakonsku mirovinu prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, ne bi trebali ostati diskriminirani u odnosu na zaposlene u javnim službama, a u konačnici vjerojatno i zaposlene u lokalnoj upravi i samoupravi.

Na isti način plan je regulirati i umirovljenja po sili zakona u javnim službama, no za sada nije jasno kada i kojim propisom. Zakon o plaćama u javnim službama to područje ne regulira, a Temeljni kolektivni ugovor za javne službe, kao i granske kolektivne ugovore Vlada ne može izmjeniti jednostrano, bez pregovora sa sindikatima.

Tako ostaje opcija da se donese poseban zakon koji bi regulirao umirovljenje po sili zakona u javnim službama u skladu s odredbama novog mirovinskog zakona, odnosno s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, ili 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. 

Sindikati, pak, upozoravaju kako bi se tada pozivali na primjenu povoljnijeg prava, odnosno kolektivne ugovore i Zakon o radu. No, dio naših sugovornika naglašava kako to sindikatima ne bi trebalo proći s obzirom da se u slučaju da se umirovljenje po sili zakona regulira u skladu s novim odredbama mirovinskog zakona.

Pritom se objašnjava i kako bi u slučaju jedinstvenog kriterija za umirovljenja u javnim službama trebalo ostaviti i diskrecijskog pravo, odnosno mogućnost da se u određenim slučajevima umirovljenje po sili zakona ne provede.

No, takve mogućnosti prema sadašnjem prijedlogu, za državne službenike i namještenike nema. Koliko bi, pak, zaposlenih u javnim službama u ovoj godini po sili zakona trebalo biti umirovljeno, nije poznato. U vladi se, naime, ne zna niti tko bi trebao pripremiti zakonski prijedlog kojim bi se regulirali uvjeti umirovljenja – ministarstvo uprave, socijalne skrbi ili rada.