ZAGREB  Poticaji za stambenu štednju bit će trajno ukinuti i to najvjerojatnije od 2016. godine. Vlada, naime, priprema novi prijedlog Zakona o dopuni zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojim se planira trajno ukidanje poticanja stambene štednje koja je, kako se objašnjava, neopravdana. U tu svrhu godišnje se iz proračuna isplaćuje oko 200 milijuna kuna, a ta je sredstva potrebno svrsishodnije upotrijebiti. Ministarstvo financija, naime, teze za izmjenu zakona kojim se reguliraju i poticaju za stambenu štednju objavilo je u sklopu procjene učinaka propisa. Zainteresirana javnost svoje primjedbe na predloženo ukidanje državnih poticaja može dostaviti u naredna tri tjedna.

Isplata kasni

Ministarstvo financija još je početkom prošle godine najavilo ukidanje poticaja za stambenu štednju, no nakon snažnog pritiska banaka privremeno se odustalo od trajnog ukidanja tog poticaja. Odlučeno je tek da poticajna sredstva za stambenu štednju u 2014. godini neće biti isplaćena.

Kako isplata poticajnih sredstava kasni, štedišama bi ona za tekuću godinu, da privremeno nisu ukinuta, bila isplaćena u 2016. godini. Naime, krajem siječna ove godine iz proračuna je isplaćeno nešto više od 199,7 milijuna kuna poticajnih stambenih sredstava za 2012. godinu. Poticajna sredstva za 2013. godinu trebala bi biti isplaćena u idućoj godini, a usvoje li se zakonske izmjene od 2016. godine tog proračunskog izdatka više ne bi bilo. Nakon lanjskog smanjenja iznosa poticaja, stambeni stediša tijekom jedne kalendarske godine može ostvariti 500 kuna stambenog poticaja.

Kako se obrazlaže u tezama za izmjenu zakona, država je do sada isplatila više od dvije milijarde državnih poticajnih sredstava, no unatoč tome kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala je na vrlo niskoj razini.

Povoljnija štednja

Sustav, navodi se, nije ispunio svoju prvotnu svrhu – značajnu kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana. Osim toga, ističe se kako štediše sustav stambene štednje koriste prvenstveno za štednju koja je povoljnija nego u komercijalnim bankama jer se dobiju državna poticajna sredstva. Nakon isteka od pet godina sredstva s kamatama i poticajima podižu te ih koriste za druge svrhe, a ne za rješavanje svog stambenog pitanja«, sitiče se u obrazloženju ministarstva financija.

Resorno ministarstvo naglašava i kako broj stambenih jedinica u Hrvatskoj premašuje broj obitelji za gotovo 30 posto i to dijelom zbog depopulacije, a velikim dijelom i zbog činjenice da su ulaganja u kupnju stanova u proteklom desetljeću često bila motivirana povećanjem bogatstva, a ne rješavanjem stambenog pitanja.