ZAGREB  Restorani i barovi  u naseljenim mjestima mogli bi u budućnosti dobiti priliku za  dulje radno vrijeme. Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti dosad je bilo propisano da je njihovo radno vrijeme od šest do 24 sata, ali da  im predstavničko tijelo, primjerice gradska skupština ili gradsko vijeće, može produljiti radno vrijeme za najviše dva sata, što znači do dva sata iza ponoći.

Skupština i vijeće mogli su i skratiti radno vrijeme tih objekata. Prema novom prijedlogu zakona o ugostiteljskoj djelatnosti o kojem će Vlada raspravljati na današnjoj sjednici predlaže se isto radno vrijeme, ali  se ne stavlja ograničenje predstavničkim tijelima za koliko to radno vrijeme mogu produljiti. Tako primjerice, ovisno o potrebama gostiju, ali vodeći računa o zahtjevima građana, predstavnička tijela mogu odlučiti da će neki kafić i restoran raditi do četiri sata.  Mogućnost skraćivanja radnog vremena  bila bi u rukama izvršnih lokalnih vlasti, odnosno načelnika i gradonačelnika, ali najviše za dva sata u odnosu na zakonska ograničenja, ili odluke vijeća.

Autori novog zakona mislili su i na druženja umirovljenika uz čašicu, pa se njime omogućava pripremanje i usluživanje napitaka i pića koje organiziraju udruge umirovljenika za svoje članove, u svojim klupskim prostorima. Objašnjenje je da se »radi o posebno osjetljivoj skupini naših građana, koji u pravilu ne koriste usluge ugostiteljskih objekta, već ostvaruju potrebu za socijalnim kontaktima kroz svoje klubove«. Pripremanje i usluživanje jela, pića i napitaka omogućuje se i  dobrovoljnim vatrogasnim društvima za svoje članove i goste, te članove drugih vatrogasnih organizacija, u njihovim prostorijama i prostorima, za vrijeme održavanja vatrogasnih natjecanja, obilježavanja obljetnica i ostalih vatrogasnih manifestacija, do najviše četiri puta u jednoj kalendarskoj godini.

Ovo rješenje  »prepisano« je iz zakonodavstva  Austrije i Njemačke. Uz to Vlada je u želji za poticanjem ugostiteljske djelatnosti odlučila smanjiti i najviši i najniži iznosi novčanih kazni propisanih za pojedine prekršaje, ali predlaže  veći iznosi novčanih kazni za ponavljanje prekršaja, dok je smanjen iznosi novčanih kazni koji se mogu izreći na mjestu izvršenja prekršaja. U Vladi se nadaju da će tako poboljšati naplatu prekršajnih kazni i potaknuti ugostitelje na plaćanja kazne na mjestu izvršenja prekršaja,  što vodi rasterećenju prekršajnih sudova. Sličan model uspio je kod naplati kazni za prekršaje iz cestovnog prometa povećati plaćanje kazni na licu mjesta.