Ako je netko zaposlen na projektu koji traje četiri godine, ukupno bi njegov rad na određeno mogao trajati sedam godina. Očekuje se kako bi Vlada mogla uputiti zakonske izmjene u proceduru do kraja ožujka
ZAGREB Sindikati, poslodavci i Vlada okončali su razgovore o izmjenama Zakona o radu (ZOR) u prvoj fazi te su, među ostalim, uspjeli dogovoriti nova pravila igre kada je riječ o ugovorima na određeno vrijeme.
Prvi ugovor koji će poslodavac s radnikom sklopiti na određeno vrijeme neće imati vremensko ograničenje, međutim u njemu treba stajati razlog zbog kojeg se ugovara.
Primjerice, ako je netko dobio posao, odnosno projekt za koji koji zna da će trajati dvije, tri ili pet godina, s radnikom će moći potpisati ugovor na određeno vrijeme koji će trajati koliko i projekt.
Nužni projekti
U iznimnim situacijama, kao i do sada, rad na određeno moći se se koristiti i duže od tri godine. Bitno je, međutim, da ugovori moraju sadržavati razloge, odnosno objektivan razlog zbog kojeg je sklopljen čime će se štititi radnik od mogućeg iskorištavanja insituta rada na određeno vrijeme.
U razgovorima s poslodavcima i sindikatima, koji su bili skloni to pitanje prebaciti u drugu fazu razgovora o ZOR-u, ipak je postignut dogovor u skladu sa smjernicama EU. Tako će ugovor na određeno u budućnosti donekle biti ograničen.
Sadašnje zakonsko rješenje kazuje da jedan ili više uzastopnih ugovora na odeđeno vrijeme mogu trajati tri godine. U iznimnim situacijama duže. Ubuduće se prvi ugovor u to ograničenje neće ubrajati. Dakle, ako je netko zaposlen na projektu koji traje četiri godine, ukupno bi njegov rad na određeno mogao trajati sedam godina. No, ako mu je poslodavac, primjerice, u drugoj godini projekta ponudio aneks ugovora, onda bi takav radnik na određeno mogao raditi pet godina, jer se anex sada smatra novim ugovorom.
Dogovoreno je i usklađenje s direktivom koja regulira rad Europskih radničkih vijeća s obzirom da se u tom segmentu europsko zakonodavstvo od zadnjih izmjena ZOR-a promijenilo. Domaći sindikati koji djeluju u multinacionalkama, primjerice radnici HT-a ili Zagrebačke banke, iako Hrvatska još nije članica EU, već nekoliko godina sudjeluju u radu radničkih vijeća svojih kompanija. U nekim slučajevima čak i kao punopravni članovi.
Vlada će sa sindikatima i poslodavcima potpisati Sporazum o suradnji kojim će se premostiti razdoblje do okončanja postupka utvrđivanja reprezentativnosti udruga sindindikata i poslodavaca i formiranja novog sastava Gospodarsko-socijalnog vijeća. Na današnjoj sjednici Vlade trebao bi biti prihvaćen tekst tog sporazuma koji će s pet sindikalnih centrala i HUP-om potpisati ministar rada i mirovinskog sustava.
Dnevni odmor
Ograničenje tjednog prekovremenog rada najviše do osam sati, odnosno godišnje najviše 180 sati i dalje ostaje. No, ubuduće zakon neće regulirati prekovremeni rad na mjesečnoj razini. Zbog situacija iz prakse, izmjenit će se i odredbe o dnevnom odmoru koji iznosi najmanje 12 sati neprekidno, odnosno na sezonskim poslovima najmanje 10 sati.
Za radnike koji rade u smjenama, ali i sezonce u turizmu, ubuduće će se moći ugovoriti i kraći dnevni odmor, no nikako ne kraći od osam sati. Kraći dnevni odmor moći će se regulirati isključivo u dogovoru sa sindikatima, odnosno kolektivnim ugovorom, ali ne jednostrano pravilnikom o radu.
Donekle je zakonskim izmjenama pojednostavljen postupak zbrinjavanja viška radnika, a Hrvatski zavod za zapošljavanje program zbrinjavanja radnika ubuduće neće moći zaustaviti na 90 dana, već maksimalno 30 dana.
Dogovorene izmjene ZOR-a Vlada će poslati Europskoj komisiji na odobrenje, a očekuje se kako bi zakonske izmjene Vlada u proceduru mogla uputiti do kraja ožujka. U to vrijeme već bi se trebalo početi razgovarati o drugoj fazi izmjena ZOR-a u koju je »prebačen« razgovor o regulaciji godišnjih odmora i koja će otvoriti interesna pitanja poput otkaznih rokova i otpremnina.
