ZAGREB Zarobljavanje javnih institucija i resursa na lokalnoj razini stvara niz negativnosti: nove nejednakosti ili produbljivanje postojećih, generiranje osjećaja nemogućnosti i besmislenosti javnog djelovanja, a u konačnici i političku apatiju i nezainteresiranost građana.

Rezultati su to istraživanja »Naša zarobljena mista – Istraživački izvještaj studija kvalitete lokalnog javnog upravljanja u Hrvatskoj« kojega su od rujna 2015. do prosinca 2016. proveli GONG, Fakultet političkih znanosti, Ekonomski institut i Pravni fakultet u Zagrebu. Istraživanje je provedeno na nizu fokus-grupa (političari, birači, apstinenti, novinari) i to u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Dubrovniku i Istarskoj županiji.

Istraživanje je dijelom odgovorilo na pitanje zašto građani svoj glas daju kandidatima koji imaju problema s pravosuđem. Naime, kroz fokus-grupe se pokazalo da je znatan broj njihovih članova upoznat s mehanizmima koji vode zarobljavanju institucija i resursa, ali to smatraju normalnim, a ponekad i očekivanim načinom ponašanja političara u njihovim sredinama. Polazište je sudionika fokus-grupa da su svi političari korumpirani, pa poštenje nije odlika na temelju koje odlučuju kome će dati svoj glas već na izborima među kandidatima traže neki drugi razlikovni element. Zarobljavanje institucija i resursa na lokalnoj razini omogućeno je i zakonima, a rezultat je i interakcije lokalne vlasti s vodećim nacionalnim strankama, HDZ-om i SDP-om, ovisno o tome koja je na vlasti.

Istarska županija obuhvaćena je istraživanjem zato što je u njoj neprekidno od uspostave županijskog ustroja 1993. godine na vlasti IDS, a ista je stranka na vlasti i u većini općina i gradova. Glavna poluga djelovanja, odnosno zarobljavanja, devedesetih godina bila je politika prostornog planiranja, odnosno »prenamjene poljoprivrednih u građevinska ili zemljišta za turističku namjenu«. Zemljište u vlasništvu lokalnih zajednica kupovali su IDS-ovi kadrovi, bez natječaja, znajući da buduću promjenu prostornih planova.

– Prostorni planovi su ključ za razumijevanje upravljačkog procesa u Istri. I to je jedna organizirana, ja bi rek’o, pljačka domicilnog stanovništva, kazao je istraživačima jedan od političara koji je sudjelovao u istarskoj fokus-grupi (svi su sudionici fokus-grupa anonimizirani). Drugi mehanizam zarobljavanja je zapošljavanje u javnim institucijama, ustanovama i poduzećima u vlasništvu županije ili lokalnih jedinica. Posao u njima je bez odobrenja IDS-a, pa čak i učlanjenja, nemoguće dobiti.

– Počeo sam raditi i nakon 2-3 mjeseca mi je sa strane rečeno da bi bilo dobro da se učlanim jer me se ne može pokrivati kao nestranačkog igrača. Nisam na to pristao, ostao sam još četiri mjeseca i onda sam dobio otkaz, kazao je »aktivni građanin 1«. Taj isti građanin kazao je i da je IDS mnogo napravio za malog čovjeka, a taj čovjek zna vratiti uslugu. Mediji se kontroliraju zakupom oglasnog prostora čime se utječe na njihovu uređivačku politiku, a IDS-u ide na ruku i to što su njegovi vođe i stranačka baza bliski, a politička konkurencija slaba.

Moćna poluga zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića je diskrecijsko pravo upravljanja proračunskom zalihom, a ona je od 2012. do 2016. iznosila 60 milijuna kuna. Njegovo drugo sredstvo je Statut koji mu daje pravo imenovanja predstavnika grada u javnim ustanovama i tvrtkama. Bandiću odgovara i izrazito centralizirano upravljanje Zagrebačkim holdingom, a nezanemarivu ulogu u svemu ima i njegov način upravljanja gradom jer biti na vlasti znači rješavati probleme i to od slučaja do slučaja, a ne sustavno. Ni Bandić nije imun na to da medije stavlja pod kontrolu financiranjem njihova sadržaja, a za to se izdvaja i do 15 milijuna kuna godišnje.