Sve tri porezne reforme išle su na teret lokalne samouprave kojoj je svaki put smanjivan prihod / Foto Vedran KARUZA
Gradonačelnici nisu protiv rasterećenja rada i poduzetništva, ali sve te potrebe financiraju gradovi, kazao je riječki gradonačenik Vojko Obersnel i dodao da su im reforme svaki put smanjivale prihod
ZAGREB – Grad Rijeka u posljednjih je šest godina ostao bez deset do 15 posto svojih izvornih prihoda proračuna, a taj gubitak posljedica je kumulativnog učinka poreznih reformi iz 2011. godine, zatim 2015. i ovogodišnje reforme. U ovoj godini Rijeka će izgubiti 20 milijuna kuna prihoda u odnosu na prošlu, godine 2011. ostala je bez 30 milijuna godišnjeg prihoda, a istu svotu na godišnjoj razini izgubila je i reformom iz 2015. Sve te podatke javno je podastro gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel na predavanju i panel raspravi o utjecaju porezne reforme na proračunske prihode jedinica lokalne i regionalne samouprave organiziranog u sklopu postdiplomskog studija Upravljanje gradom na Sveučilištu u Zagrebu.
Dobivali nove troškove
Obersnel je kazao da gradonačelnici nisu protiv rasterećenja rada i poduzetništva, ali »i poduzetnici imaju djecu koja idu u vrtiće, škole, imaju potrebe u kulturi, sportu«, a sve te potrebe financiraju gradovi. Obersnel je ustvrdio da su sve tri porezne reforme išle na teret lokalne samouprave kojoj je svaki put smanjivan prihod. Istodobno je država u svim tim reformama povećavala stopu PDV-a, a to je učinila i u aktualnoj poreznoj reformi povećavši, primjerice, stopu PDV-a u ugostiteljstvu. U poreznim reformama lokalna samouprave gubila je neke prihode (državne tvrtke ne plaćaju više komunalnu naknadu), a dobivale su nove poslove i ovlasti, time i troškove.
Ministar financija Zdravko Marić najavio je da će sljedećega tjedna imenovati radnu skupinu za izradu novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, a u tu će radnu skupinu biti imenovani i predstavnici lokalnih vlasti. Ministar je najavio i da će pravilnik koji regulira porez na dohodak, a o kojem je posljednjih dana riječ zbog pitanja neoporezive svote prihoda studenata koji rade preko studentskih servisa, biti zgotovljen do konca siječnja, a ne, kako je bilo najavljeno, do konca ožujka. Prijedlog novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područje samouprave trebao bi biti gotov do konca svibnja, a njime će se utvrditi novi model financiranja općina, gradova i županija koji bi se trebao temeljiti na fiskalnom kapacitetu, odnosno prihodu po stanovniku u pojedinoj jedinici.
2011. godine – 30 milijuna kuna
2015. godine – 30 milijuna kuna
2017. godine – 20 milijuna kuna
Gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova Željko Turk konstatirao je da su lokalne jedinice u razdoblju od 2010. do 2016. godine kumulativno izgubile više od tri milijarde kuna namijenjenih za decentralizirane funkcije poput zdravstva i vatrogastva u odnosu na prethodno razdoblje. Poreznom reformom iz 2015. godine, kada su mijenjane stope poreza na dohodak, izgubljene su dodatne 1,4 milijarde kuna, a otprilike toliko i nedavnim izmjenama poreza, odnosno poreznom reformom. Dio tog gubitka u visini od 1,325 milijardi kuna bit će nadoknađen iz državnog proračuna, a Dabo je procijenio da će manjak izazvan poreznom reformom iznositi oko 150 milijuna kuna. Zaključio je da su u ovoj reformi lokalne jedinice prošle bolje nego u prijašnjim.
Važna uloga turizma
Da se aktualna porezna reforma ne odražava jednako na svaki grad, potvrdio je gradonačelnik Novalje Ante Dabo. Novalja je s proračunskim prihodom od 15.000 kuna po stanovniku jedan od najuspješnijih gradova u Hrvatskoj. Dabo je izjavio da porezna reforma, posebno izmjene poreza na dohodak, na gradove poput Novalje s jakim prihodima, nema velikog utjecaja. Novalja, kao i brojni drugi jadranski gradovi, ostvaruje velik prihod od turizma. Prihod od poreza na dohodak u strukturi gradskog proračuna čini 20 posto, dok je prosjek u Hrvatskoj oko 50 posto – kazao je Dabo. On je bio kritičniji prema drugim dijelovima porezne reforme za koje smatra da su mogli biti i liberalniji, istaknuvši posebno porez na dobit.
Gradonačelnik Pule Boris Miletić upozorio je na nerazmjer između onoga što se iz Istre uplati u državni proračun i onoga što se Istri vrati. Razlika iznosi 800 milijuna kuna i toliko se u Istri više uplati nego što joj se vrati na godišnjoj razini. Istodobno, kazao je Miletić, u Puli, središtu turističke regije, problemje izgradnja moderne bolnice.
Da je porez na dohodak najvažniji prihod lokalnih područnih jedinica, pokazuju brojke. Godine 2014. prihod od poreza i prireza na dohodak svih jedinica iznosio je 11,5 milijardi kuna, odnosno 50,5 posto ukupnih prihoda lokalnih proračuna. Godine 2015. uslijed promjena u porezu na dohodak taj je iznos smanjen na 9,8 milijardi, odnosno 44,3 posto. Od poreza i prireza na dohodak županije ostvaruju 69 posto svojih proračuna, gradovi 57 posto, a općine 27 posto.
