Učenici više neće bubati podatke napamet, nego razvijati stav, inovativnost i poduzetnički duh

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović dokument je nazvao »strategijom svih strategija, koja je prvi put obuhvatila sve segmente sustava

ZAGREB Osnovna škola trajat će devet godina, u nju će se kretati pola godine ranije, a razredna nastava dobit će godinu više i trajati ukupno pet godina – jedna je od ključnih novosti što bi se u hrvatski obrazovni sustav trebale uvesti prema nacrtu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavljene u Vladi. U prvi razred osnovne škole kretat će tako sva djeca koja napune šest godina do 1. rujna tekuće godine. Nastavnici od djece više neće tražiti samo bubanje podataka, nego razvijati njihove vještine, stavove, kritičko mišljenje, inovativnost, poduzetništvo, a i škole i nastavnici dobit će mogućnost izbora metoda rada i sadržaja, uz obvezu da im učenici postižu tražene kvalitete.    

Veća izdvajanja

Ove će se promjene, prema riječima Nevena Budaka, voditelja tima za izradu strategije, u škole uz optimalne uvjete uvesti tek 2018. godine, a bez povećanja proračunskih izdvajanja za obrazovanje strategija će, upozorava Budak, biti neprovediva. U međuvremenu način rada u školama počet će se mijenjati u naredne dvije godine.   Po ocjeni premijera Zorana Milanovića, ova strategija »djeluje ozbiljno, koncizno, intelektualno i provedivo, a na politici je da je provede«.  

  Na pitanje hoće li se u 2014. godini povećati proračun MZOS-a, i za koliko, ministar Jovanović odgovorio je kako dodatni novac, i to već dogodine, namjerava priskrbiti racionalnijim trošenjem novca u sustavu.   – Do 2020. povećat ćemo izdvajanja za obrazovanje i znanost s 0,7 na 1,4 posto BDP-a, ali se puno više očekuje i od gospodarskog i privatnog sektora – poručuje Jovanović. Strategija, među ostalim, predviđa porezne olakšice za poslodavce koji budu ulagali u obrazovanje i znanost.

– Hrvatska je zemlja s relativno niskim brojem visokoobrazovanih građana, a to moramo mijenjati. No treba znati da obrazovanost nije jedini parametar bogatstva i uspjeha, jer je Austrija status jedne od najbogatijih zemalja svijeta postigla unatoč niskoj obrazovnoj strukturi stanovništva, a u nekim se državama Europe hiperprodukcija visokoobrazovanih pokazala strateškom pogreškom – upozorio je Milanović.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović dokument je nazvao »strategijom svih strategija, koja je prvi put obuhvatila sve segmente sustava«. Jovanović priželjkuje da se strategija donese konsenzusom, a da je to moguće, kaže, govori i podatak da ju je potpuno besplatno napravilo 130 stručnjaka iz područja znanosti i obrazovanja.    

Subvencije studentima

Osim promjena u obveznom obrazovanju, novosti se najavljuju i u visokoškolskom obrazovanju, i to kroz redefiniranje studijskih programa u skladu s Bolonjskom reformom, promjenom sustava financiranja i sustava napredovanja u zvanjima.   – Na visoka ćemo učilišta uvesti sistematizaciju radnih mjesta, tako da na jednoj katedri bude samo jedan redovni profesor, a napredovat će se moći kad se to mjesto isprazni – ističe Budak. Kod subvencioniranja studenata vodit će se računa o socijalnom statusu, povećat će se broj odraslih u cjeloživotnom obrazovanju, a poslodavce stimulirati da zaposlenima omoguće doedukaciju.   Obrazovna strategija, poručio je Budak, nije konačni dokument, a morat će se povremeno usklađivati.   – Ovaj se dokument odnosi na razdoblje do 2025. godine, ali i vrijeme nakon toga. Već 2036. godine u školama će biti 25 posto djece manje nego danas, što znači da će četvrtina škola biti višak. No to ne znači da ih sve treba zatvoriti, nego drugačije koristiti – ustvrdio je Budak.   Vlada je jučer otvorila dvomjesečnu javnu raspravu o strategiji, čiji je nacrt dostupan na web-stranicama Vlade.