ZAGREB U javnu su raspravu do 23. ožujka puštene predložene izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (POS) i novi bi zakon trebao u primjenu ovoga ljeta, no Ministarstvo graditeljstva kao zakonodavac još ne zna kako će, na terenu, detektirati POS stanove u nelegalnom najmu. Uzdaju se u prijave građana. Zbog dosadašnjih manipulacija, u kojima su građani jeftino dolazili do POS stanova da bi ih prodavali po tržišnim cijenama ili iznajmljivali, zakonom se uvodi zabrana preprodaje ili iznajmljivanja.

Prisilna naplata

Na upit hoće li se krenuti u redovite kontrole kupljenih POS stanova, iz Ministarstva odgovaraju kako će pitanje provedbe i kontrole utvrditi naknadno. »Svaku zlouporabu građani su pozvani prijaviti. Vjerujemo da će se zlouporabe svesti na minimum«, odgovaraju iz Ministarstva. Utvrdi li se da se stan koristi protivno zakonu, banka će odmah kredit proglasiti dospjelim u cijelosti i pristupiti prisilnoj naplati, a kupac će bit dužan, kaže izmijenjeni zakon, isplatiti razliku između ugovorene kupoprodajne cijene i utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine na dan sklapanja ugovora. To će biti jednostavno otkriti kod prodaje stana kupljenog na kredit, no ostaje nejasno kako će država razotkriti stanove u nelegalnom najmu. Također, iz izmjena zakona proizlazi da će zbog manipulatora nastradati i oni koji stan moraju prodati iz nužde – jer su se supružnici razveli, jer su ostali bez posla pa više ne mogu plaćati kredit, moraju preseliti u drugi grad i slično. Za njih, zasad, u zakonu nema olakotnih okolnosti.

»Nema mehanizama kojima će država razotkrivati ilegalno iznajmljene POS stanove, kao što nema općenito političke volje države da se ulovi u koštac s nelegalnim najmom. Da sad odem na Cvjetni trg prodavati kestenje, odmah bih morao pokazati dozvolu za to. Ali da imam dva stambena bloka koja iznajmljujem na crno, nitko me ništa ne bi pitao«, paradoks je na koji upozorava prof. dr. sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, jedan od vodećih stručnjaka za socijalnu politiku. Stanove u najam daju, dodaje, bogati ljudi, i država ih ne želi dirati.

U planu 1.000 stanova

Bežovan smatra da treba provesti široku javnu raspravu o POS programu i stambenim demografskim mjerama općenito, jer su istraživanja pokazala da mladi ljudi ni za kakve postojeće stambene kredite nisu platežno sposobni. Treba graditi, kaže, javno-najamne stanove. »Mladima je kupnja stana nepriuštiva. Odlaze zato u Irsku, i tamo dijele stanove s drugima, skupo to plaćaju, teško im je, ali se i zbog sramote često ne žele vratiti kući«, zaključuje profesor.

Izmjenama Zakona o POS-u kamata na javna sredstva u otplati smanjuje se sa tri na dva posto, omogućava se, nadalje, izgradnja i kupnja stanova za deficitarna zanimanja te predviđa daljnje subvencioniranje kredita za kupnju stanova na tržištu. Ta, potonja mjera, dovodi do poskupljenja »kvadrata« na tržištu – upozorava Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.

»Kako je subvencioniranje mjera ograničenog vremenskog trajanja, dogodi se da zbog velike potražnje i male ponude stanova dođe do povećanja cijena, koje i nakon mjere ostanu zamrznute«, navodi Vujović. Dodaje kako je dobro što će ubuduće kažnjavani biti oni koji prodaju ili iznajmljuju POS stan, no postavlja se pitanje kako će država kontrolirati stanove u nelegalnom najmu. Država se općenito dosad nikad nije pozabavila ilegalnim najmom jer bi proračunska dobit od te djelatnosti bila premala u odnosu na trošak kontrole, zaključuje.

I prije nego što zakon stupi na snagu, u nove će ugovore o kupnji POS stanova, odgovaraju iz Ministarstva graditeljstva, biti ugrađene klauzule o zabrani preprodaje odnosno iznajmljivanja. I bez zakona, napominju, to je moguće učiniti jer je ugovor dokument volje dviju stranaka. Dosad je izgrađeno preko 8.200 POS stanova, a u planu ih je još tisuću u narednih godinu ili dvije. Stan uz subvenciju kredita kupilo je pak preko 5.300 obitelji. Prosječna cijena stanova na komercijalnom tržištu, kažu podaci Ministarstva, veća je za 50 posto od cijene POS stanova.