UVOĐENJE REDA Kazne zbog kršenja preporuka revizora plaćat će i ministri

Foto D. Kovačević

Državne institucije lani su se oglušile na gotovo trećinu preporuka i naloga državnih revizora i nepravilnosti su često ponavljale iz godine u godinu. Država će sada tome pokušati doskočiti uvođenjem kazni koje će plaćati »ponavljači«

ZAGREB Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za prošlu godinu pokazalo je da su se državne institucije oglušile na gotovo trećinu preporuka i naloga državnih revizora i da nisu ispravile nepravilnosti, nego su ih često ponavljale iz godine u godinu. Država će sada tome pokušati doskočiti uvođenjem kazni koje će plaćati ponavljači stalno istih nepravilnosti ili kršenja zakona. Vlada u Nacionalnom programu reformi najavljuje da će novi Zakon o Državnom uredu za reviziju donijeti u listopadu ove godine, a njegov je cilj, kako navode, osigurati zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te smanjiti broj neprovedenih preporuka u odnosu na godinu koja prethodi godini u kojoj će se početi primjenjivati. O tome kakve će i kolike kazne biti određene tim zakonom, zasad nitko ne želi govoriti jer je zakon u pripremi.

Propisana obveza

Iz Državnog ureda za reviziju na naš upit odgovaraju da će u novom zakonu svim tijelima u kojima se obavlja revizija biti propisana obveza provedbe danih naloga i preporuka i sankcioniranje onih koji to ne provode. No, dodaju da prije donošenja novog zakona ne mogu komentirati njegove odredbe, ali ističu da zasigurno znaju »da Državni ured za reviziju neće provoditi sankcioniranje, nego će to, po obavijesti Državnoga ureda za reviziju, obavljati pravosudna tijela«.

– Novčane kazne za nepostupanje po nalozima i preporukama vrhovnih revizijskih institucija imaju sve zemlje koje imaju vrhovnu revizijsku instituciju uređenu kao sud (primjerice Slovenija, Italija, Španjolska). Hrvatska, a i druge zemlje koje su ušle u prekomjerni deficit (primjerice Mađarska) imaju u zakonu predviđene sankcije za navedeno nepostupanje – pojašnjavaju u svom odgovoru iz Državnog ureda za reviziju.

Iako službeno o novim zakonskim odredbama zasad nitko ne želi govoriti, nekoliko naših sugovornika iz kruga vladajućih ističe da bi prvo trebalo dobro analizirati zašto se neke nepravilnosti stalno ponavljaju.

– U nekim slučajevima razlog je to što se državna tijela ne obaziru na preporuke revizije, jer nikada nisu ni snosila posljedice takvog postupanja, a u nekim slučajevima zakoni koji propisuju njihov rad i stvarnost nemaju veze jedni s drugima. Ako vam država priječi zapošljavanje, a istovremeno morate imati određeni broj, primjerice, profesora stranih jezika, logično je da ga zaposlite honorarno. Onda možda kršite zakonske odredbe o maksimalnom iznosu za plaće vanjskih suradnika – napominje naš sugovornik blizak Vladi. Dodaje da je proučavao izvješća revizije u nekoliko godina i da mu se čini da samo Ministarstvo financija ne angažira vanjske suradnike na izradi zakona.– Ako je tako, pitanje je zašto ostali tako ne postupaju, ili možda ne mogu jer više ni nemaju strukturu zaposlenih koja može izraditi sve zakone iz njihove nadležnosti – kaže jedan naš sugovornik.

Sporo kažnjavanje

Drugi pak misli da bi, protivno onome što navode iz Državne revizije, ta institucija morala moći, poput Porezne uprave, ispisivati kazne i podnositi prekršajne prijave, inače od kažnjavanja neće biti ništa ako stvari godinama budu po sudovima. Uz to bi se, napominje naš sugovornik iz Vlade, trebalo držati onog pravila da se za određeni prekršaj kažnjava i pravna osoba i odgovorna osoba u pravoj osobi. To bi značilo da će kazne, primjerice, plaćati ministarstva, gradovi, županije, općine, agencije, ali i ministri, gradonačelnici, župani, načelnici ili ravnatelji agencija. – Tako stvari funkcioniraju u većini zakona gdje su propisane prekršajne odredbe i ja ću se zalagati da i ovdje bude tako. Veća kazna za pravnu osobu, nešto manja za odgovornu osobu, pa će onda i ministri i ostali paziti na to da im se financijama u njihovom resoru bave ljudi koji će biti stručni i držati se zakona. Ne znam kako će to riješiti ministar financija, ali ako ćemo se držati dosadašnje prakse, ne vidim kako bi to moglo biti drukčije – kaže nam jedan sugovornik iz Vlade.