Sandro Puncet, lovac na oluje s otoka Lošinja, svojim genijalnim fotografijama munja, oblaka i drugih meteoroloških pojava izazvao je oduševljenje ljudi diljem Hrvatske, ali i inozemstva. Mnoge njegove fotografije postale su viralne i jako popularne na internetu. Posljednja takva impresivna je fotografija shelf oblaka iznad Cresa, snimljenog tik pred početak oluje, koju su objavili brojni mediji u Hrvatskoj, regiji, ali i diljem Europe te u Sjedinjenim Američkim Državama.

Njegove upečatljive motive prepoznali su i urednici internetskog izdanja National Geographica, izabravši jednu njegovu fotografiju za »top shot« dana, između nekoliko tisuća radova koje svakodnevno primaju. Premda se specijalizirao za snimanje raznih pa i ekstremnih meteoroloških pojava, pažnju Sandra Punceta povremeno zaokupe i drugi motivi. Zimska fotografija ovaca u snijegom prekrivenoj Predošćici na otoku Cresu osvojila je godišnju nagradu portala Crometeo, a objavili su je i mnogi internetski mediji, impresionirani savršeno iskadriranom fotografijom, na kojoj se ovce ne bi bolje uklopile u kompoziciji, ni da ih je netko ciljano, rukom posložio.

Sandro Puncet napominje da je oduvijek osjećao strast prema proučavanju meteoroloških pojava, čemu je pridonijelo to što su mu oba roditelja i nono meteorolozi po struci. Odrastao je u kući odmah pokraj meteorološke stanice, gdje njegovi roditelji još uvijek rade.

Oduvijek sam bio u oblacima, vremenskim prilikama i neprilikama, kaže Sandro Puncet

– Oduvijek sam bio u oblacima, vremenskim prilikama i neprilikama, kaže Sandro Puncet.

Prvi fotoaparat

Prvi fotoaparat kupio je 1997. godine. Bio je to Kodakov aparat, koji je koristio film, a njime je pokušavao »loviti« munje.

– Tek iz petog ili šestog pokušaja uspio sam snimiti dvije munje. Zbog nedostatka financija i posla koji me je okupirao, fotografijom se potom nisam bavio sve do 2013. godine, kad sam kupio prvi digitalni SLR aparat. Moj susjed i danas dragi fotografski kolega, Vilson Berisha, naučio me osnove fotografiranja. Počeo sam »loviti« munje i time se bavim i dan danas, objašnjava lošinjski lovac na oluje.

Munje, oblaci i druge meteorološke pojave najveća su strast Sandra Punceta

U početku mu je, dodaje, supruga Emina, bila malo sumnjičava oko njegova hobija. Nije bila sigurna zašto se time bavi. No, kaže, brzo se prilagodila i danas mu je u tome najveća potpora. Često mu se i pridružuje u lovu na savršene kadrove oluja. Oprobao se on i u drugim fotografskim tehnikama, ali, kaže, nije tu osjećao neku posebnu strast. Za razliku od već spomenutih meteoroloških prilika i neprilika, koje okupiraju njegovu pažnju još od mladosti.

– Munje, oblaci i druge meteorološke pojave moja su najveća strast. Rado »lovim« i rijetke meteore i komete, kaže naš sugovornik.

Sandro Puncet napominje da je oduvijek osjećao strast prema proučavanju meteoroloških pojava, čemu je pridonijelo to što su mu oba roditelja i nono meteorolozi po struci

Jednom prilikom uspio je snimiti i vatrenjake, ne tako rijetku, ali za fotografe poprilično teško uhvatljivu meteorološku zgodu. Vatrenjaci, naime, nastaju visoko nad grmljavinskim oblacima, a crvene su boje, s plavim krakovima koji se protežu na dolje. U pravilu nastaju odmah nakon jake pozitivne munje između oblaka i tla, i to na visinima od 70 do 80 kilometara. Vidljive su doslovno samo na treptaj oka, točnije 0,07 sekundi, pa ne čudi da za fotografe ovakvih pojava predstavljaju prestižan trofej. Neke druge njegove fotografije dobile su daleko veći odjek u javnosti, ali Sandro Puncet posebno je ponosan upravo na fotografiju vatrenjaka. Bilo je to prije tri do četiri godine, a osim njega, vatrenjake je dotad u Hrvatskoj uspio snimiti samo Boris Bašić, čuveni dubrovački lovac na oluje.

– Na vatrenjake osobno gledam kao na moj najveći uspjeh. Okinuo sam više od 50.000 fotografija prije nego li sam ih konačno uspio uhvatiti. Potrošio sam jak puno vremena, bezbrojne noći dizao sam se iz kreveta, čim bi mi alarm u mobilnoj aplikaciji zvonio da su se prve munje pojavile 50 kilometara daleko, objašnjava Sandro Puncet.

Top shot

Zanimljive priče vežu se i uz druge njegove fotografije, koje su oduševile širu javnost. Prije nekoliko tjedana veliki »vau« efekt i popriličnu pažnju javnosti izazavala je moćna fotografija takozvanog shelf oblaka, kojom je oluju iznad Lošinja pretvorio u umjetnost lijepu oku. Oluji je prethodio shelf oblak, koji je zapravo donja baza olujnoga kumulonimbusa, a iza njega zapuhala je olujna tramontana. Temperatura je pala za nekoliko stupnjeva. Otok Lošinj mjestimice je zahvatio pljusak, a naposljetku se južno od otoka ukazala i duga.

Lovac na oluje s otoka Lošinja, genijalnim fotografijama munja, oblaka i drugih meteoroloških pojava izaziva oduševljenje ljudi diljem Hrvatske, ali i inozemstva

– Fotografija nije nastala slučajno. Očekivao sam neveru u jutarnjim satima pa sam se stoga dan ranije organizirao kako bih sav posao završio na vrijeme. Ravno s posla pokupio sam kolegu Vilsona, a na vidikovac iznad Lošinja stigli smo u posljednji tren i uspjeli uhvatiti lijepi kadar shelf oblaka, objašnjava lošinjski fotograf.

Kad je sliku objavio na internetu počeli su ga, kaže, zvati »svi živi« mediji. Svima je dopustio da slobodno koriste fotografiju, koju su objavili brojni internetski mediji u Hrvatskoj, susjednim zemljama, Njemačkoj, SAD-u i drugdje. Istu fotografiju prijavio je i za kalendar Svjetske meteorološke organizacije, a odmah je ušla u top 50 izbora. Njegove fotografije već tri godine ulaze u uži izbor za ovaj svjetski meteorološki kalendar, a ove godine našao se u tom odabranom društvu, zajedno s još deset drugih fotografa iz Hrvatske. Ponosan je i što je jednu njegovu fotografiju National Geographic prošlog tjedna odabrao kao »top shot« toga dana, u konkurenciji nekoliko tisuća radova, koliko ih dnevno njihovi urednici primaju na izbor. Ta će se fotografija sad mjesec dana »vrtiti« na web stranicama čuvenog američkog geografskog časopisa, kao fotografija tog dana.

– Velika mi je čast »izaći« na stranicama National Geographica. Fotografijom se ne bavim zbog novca, već zato što zaista obožavam fotografirati vremenske (ne)prilike, objašnjava Puncet.

Neispavani, ali zadovoljni

Nije mu, kaže, pritom bitna pobjeda na kakvom natječaju, ali svejedno mu je drago što je portal Crometeo odabrao njegovu sad već čuvenu snježnu fotografiju ovaca u creskom mjesto Predošćica, kao pobjedničku na izboru fotografskog rada godine. Prva je to njegova fotografija koja je postala pravi internetski viralni hit, koju su ljudi u velikom broju dijelili po svojim profilima na društvenim mrežama. Ni ova fotografija nije nastala slučajno. Na Cresu je pao snijeg, a Puncet je, kaže, dobro znao za puteljak u Predošćici i već odavno zamislio svoj savršen kadar.

– Krenuo sam u Predošćicu upravo s tom namjerom. Uslikao sam prvo puteljak, snijeg i crkvicu. Malo sam prošetao po selu i vidio ovčice. Kad sam već odlazio, manja skupina ovčica krenula je zamnom. Počeo sam ih dozivati i one su stale upravo tamo gdje sam to i želio, gdje sam već imao svoj kadar u glavi. Okinuo sam nekoliko slika i poslije kad sam ih uređivao, ostao malo paf: ovčice su stajale kao da sam ih sam posložio. Odabrao sam tu savršenu fotografiju za objavu i ostalo je povijest, objašnjava Puncet.

Kako zapravo izgleda klasičan fotografiski »pohod« lošinjskog lovca na oluje? Puncet objašnjava da ničeg ne bi bilo bez temeljite i dobre pripreme.

– Prognoze na TV-u poprilično su šture pa Vilson i ja pratimo razne modele dostupne na internetu, poput Meteoadriatica, temperaturu zraka na 850 metara, uzgon i ostale parametre. Po svemu tome izrađujemo vizualne karte, kako bi vidjeli gdje bi se mogle pojaviti oluje. Otud krećemo. Uobičajeno pratimo prognozu za sljedećih 15 dana i na tome baziramo naše vizualne karte. Na teren valja otići barem nekoliko sati prije nego li bi oluja trebala stići. Nijedan naš lov na oluju nije potrajao ispod četiri sata. Često se na posao vraćamo neispavani, ali zato zadovoljni. Zna se dogoditi i da naše prognoze pogriješe, da od oluje ne bude ničeg, ili da, pogotovo ljeti zakasnimo na poziciju, zbog turističkih gužvi, ali sve je to dio ovog posla. Strpljivost i puno dobre volje u svemu ovome su najvažniji. Neće odmoći ni dobro i brzo računalo, s monitorom koji dobro prikazuje boje. Naša fotografska oprema nije preskupa pa photoshop koristimo isključivo kako bi slike pooštrili i izvukli sjene, što ne možemo postići na aparatu kakvog koristimo, objašnjava naš sugovornik.

Njegove fotografije uglavnom su nastale u neposrednoj okolini, otocima Lošinju i Cresu.

– Izolirani smo mostovima i trajektima pa nam je fotografiranje na drugim lokacijama po Hrvatskoj praktički nemoguće, što zbog troškova, što zbog dostupnog slobodnog vremena, pojašnjava Sandro Puncet.

Internetska zajednica

No, sreća je da su Lošinj i Cres jako dobro područje za »hvatanje« oluja okom kamere. Preglednost je dobra sa svih strana, pa je oluju je moguće fotografirati i pri dolasku i pri odlasku, u čemu su, primjerice, ograničeni »lovci na oluje« koji žive u Rijeci ili Senju. Njima nevera nestane iza planine, dok Lošinj, zahvaljujući visinama Osorčice i Sv. Ivana pruža idealne pozicija za dočekivanje i ispraćivanje oluje. Uz Sandra Punceta i njegova nezaobilaznog kolegu Vilsona, koji ne propuštaju ni jedan nagovještaj zanimljivih meteoroloških prilika, na području Lošinja djeluje još nekoliko fotografskih entuzijasta kojima oluje predstavljaju omiljen motiv. Svi su oni, zajedno s drugim kolegama iz Rijeke, Pule, Paga, Zadra i drugih gradova i mjesta na Sjevernom Jadranu, okupljeni u internetsku zajednicu North Adriatic Storm Chasers.

– Desetak nas entuzijasta okupilo se na jednom internetskom mjestu gdje svi redovito objavljujemo svoje radove. Bila je to prva takva fotografska stranica kojoj sam se pridružio, a nakon toga pozvali su me u Crometeo, gdje na njihovom webu volontiram i dan danas. Crometeo je prva hrvatska udruga ljubitelja meteoroloških prilika i neprilika. Hrvatskih foto lovaca na oluje danas je više od pedeset. Svi oni rade perfektne fotografije, samo se netko više u javnosti istakne, a netko manje, objašnjava Sandro Puncet.

Briljantni radovi Sandra Punceta mogu se pogledati na njegovoj Facebook stranici Sandro Puncet Photos, na webu Crometea, čiji je član, te na drugim internetskim servisima, poput 500px.com.