Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof izvijestio je u srijedu kako je rast hrvatskog gospodarstva u četvrtom tromjesečju prošle godine po prvi puta nakon nekog vremena bio niži od prosjeka Europske unije.

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) je u proteklom kvartalu u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. porastao za 2,2 posto, dok je prosječni rast na razini EU iznosio 2,6 posto.

Na kvartalnoj je razini, pak, s rastom od 0,1 posto, hrvatsko gospodarstvo zabilježilo najsporiji rast od svih zemalja članica, pri čemu je prosječni rast u EU u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 0,6 posto.

»To je na neki način i za očekivati zbog velikog sezonskog utjecaja i činjenice da je industrija nešto podbacila u četvrtom tromjesečju«, kazao je Krištof.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je, prema originalnim podacima, BDP u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto, a ujedno i najsporiji rast od drugog tromjesečja 2015. godine, kada je rast iznosio 1,9 posto.

U cijeloj 2017. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,2-postotni rast u 2016. i manje od očekivanja.

A industrijska je proizvodnja u posljednja dva mjeseca prošle godine pala. Pad industrije dva mjeseca zaredom nije zabilježen još od polovice 2014. godine. Zbog toga je industrijska proizvodnja u posljednjem lanjskom tromjesečju stagnirala na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porasla za 2,9 posto.

Do smanjenja u industriji, kazao je Krištof, došlo je uslijed manje proizvodnje u djelatnosti proizvodnje metalnih proizvoda, što se prvenstveno odnosi na brodogradnju i metalne konstrukcije, no također i u djelatnosti proizvodnje namještaja.

»Imamo vrlo stabilne stope rasta i potrošnje, plaća, zaposlenosti, no utjecaj turizma je stvarno velik. U četvrtom tromjesečju kad nema turizma, čim nekoliko djelatnosti slabije proizvodi, stope rasta nisu na onim razinama koje su bile ranije«, objasnio je Krištof.

Ugosititeljstvo, turizam, smještaj, trgovina i prijevoz na godišnjoj su razini zabilježili rast od 3,8 posto, pri čemu je ugostiteljstvo raslo čak pet posto, no ono u četvrtom tromjesečju u strukturi čini tek manji dio dodane vrijednosti, pa nije moglo preokrenuti trend i povući cijelu djelatnost, kazao je Krištof.

Prema komponentama, najveći pozitivni doprinos BDP-u u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos inozemne potražnje bio negativan.

HGK: BDP pod utjecajem usporavanja rasta bruto investicija i izvoza te rasta uvoza

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u srijedu ocjenjuje usporavanje rasta BDP-a u 2017. godini rezultatom usporavanja rasta bruto investicija i izvoza usluga i snažnijeg rasta uvoza te da ostale sastavnice potrošnje nisu rasle dovoljnom dinamikom da bi održale veću stopu rasta.

»Usporenje rasta BDP-a u 2017. godini bilo je posljedica usporavanja rasta bruto investicija i izvoza usluga te snažnijeg rasta uvoza roba i usluga (posebno roba). Istodobno, ostale sastavnice potrošnje nisu rasle dovoljnom dinamikom da bi održale veću stopu rasta BDP-a, iako su rasle brže nego prethodne godine«, kažu u Komori.

Kako napominju, osobna potrošnja, kao najveća pojedinačna sastavnica BDP-a, rasla je tek 0,1 postotni bod brže nego prethodne godine, potaknuta relativno visokim rastom neto plaća (5,5 posto, primarno pod utjecajem izmjena u sustavu poreza na dohodak), blagim rastom zaposlenosti, oporavkom kreditne aktivnosti prema stanovništvu te povećanoj sklonosti potrošnji.

Niti robni izvoz koji je s visokim rastom (9 posto, za 3,8 postotna boda više nego prethodne godine) ostao sastavnica potrošnje koja je imala najveći pozitivan apsolutan doprinos povećanju BDP-a, a čiji je rast omogućen solidnim gospodarskim rastom Europske unije (2,5 posto), našeg najvažnijeg izvoznog tržišta, nije donio veću prevagu zbog toga što je ujedno generirao i snažan rast uvoza, upozoravaju analitičari HGK-a.

Objašnjavaju pritom da, iako je povećana domaća i inozemna potražnja generirala rast vrijednosti domaće proizvodnje roba i usluga, generirala je i znatan rast vrijednosti uvoza te je ukupan doprinos razmjene roba i usluga s inozemstvom rastu BDP-a bio negativan.

Dodaju da je domaća proizvodnja, mjerena rastom bruto dodane vrijednosti pojedinih djelatnosti, najviše povećana kod grupe djelatnosti koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i skladištenje te smještaj i usluživanje hrane (4,4 posto) te kod djelatnosti informacija i komunikacija (4 posto).

Bruto dodana vrijednost industrije je porasla tek 1,4 posto, a u posljednjem kvartalu je zabilježen čak i pad od 0,2 posto.

HUP: Stope rasta nedovoljne, reforme neodgodive

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ocjenjuju kako je usporavanje rasta BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine očekivano, te da su aktualne stope nedovoljne i ukazuju na neodgodivost strukturnih reformi.

»Kao što smo prethodno isticali, stope rasta usporavaju i nedovoljne su da njima možemo biti zadovoljni, jer ćemo s takvim tempom rasta samo nastaviti povećavati zaostatak za drugim članicama EU«, kazao je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

»Usporavanje BDP-a u četvrtom kvartalu zbog rastuće cikličnosti hrvatskog gospodarstva na koju utječu rezultati u turizmu i trgovini u trećem kvartalu je očekivano, ali zabrinjavajuće je da sektori koji ovise o mjerama ekonomske politike (poljoprivreda, prerađivačka industrija i dr.) imaju bitno pogoršanje u rezultatu«, istaknuo je.

Napominje kako »samo potpuna posvećenost neodgodivim strukturnim reformama s jasnim mjerljivim ciljevima poboljšanja poslovne i ulagačke klime može dinamizirati nužan i potrebit rast bruto investicije u fiksni kapital i revitalizirati ukupnu industrijsku proizvodnju koja, kao što je sada, postaje najveći negativni uteg dinamičnom rastu hrvatskog BDP-a«.

Slovenski BDP krajem 2017. ubrzao rast na 6 posto

Slovenski bruto domaći proizvod (BDP) u zadnjem lanjskom tromjesečju realno je porastao za 6 posto, pa je tako u cijeloj 2017. ojačao za 5 posto, objavio je u srijedu slovenski državni statistički ured.

U EU je u posljednjem lanjskom tromjesečju prosječan rast BDP-a na kvartalnoj razini iznosio 0,6, a na godišnjoj za 2,6 posto.