Oreškovićeva i Plenkovićeva vlada istaknule su koncesijske naknade kao jedan od modela za povećanje prihoda, ali se država zasad ne može pohvaliti dobrom zaradom / Foto Sergej DRECHSLER
Lanjska zarada je, doduše, gotovo dvostruko veća nego 2011., ali i 240 milijuna kuna manja nego 2015., pa je dug za koncesijske naknade lani bio 15 posto ukupnih godišnjih koncesijskih prihoda
ZAGREB – Državna revizija nedavno je na primjeru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture upozorila da vlasti nisu učinile dovoljno na urednoj naplati naknade za koncesije na pomorskom dobru. Neovisno o kojoj se vrsti koncesije radi izvješća Revizije o poslovanju lokalnih vlasti često su puna sličnih upozorenja. Nije se učinilo sve da se koncesijska naknada naplati. Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva financija, koje vodi Registar koncesija, Hrvatska je lani od koncesijskih naknada, bilo da su one prihod državnog ili lokalnog proračuna ili njihov zajednički, uprihodovala 1,3 milijarde kuna. Istovremeno je dug koncesionara bio veći od 184 milijuna kuna, dakle iznosio je čak 15 posto ukupnog prihoda. Naknada koju je država lani naplatila za 240 milijuna kuna je manja nego u 2015. godini, ali ipak značajno veća nego primjerice 2011. godine kad se od koncesijskih naknada ubralo 738 milijuna kuna.
Državna imovina
No, ono što upada u oči je činjenica da najveći dio te zarade dolazi od naknade za koncesiju u javnim telekomunikacijama i upotrebu radijskih frekvencija. Ta je naknada u 2015. godini u proračun donijela 900 milijuna kuna, od ukupno 1,54 milijarde kuna svih koncesijskih naknada.
Zarada od koncesijskih naknada trebala bi biti veća / Foto Sergej DRECHSLER
Uz to je od naknada za eksploataciju nafte i plina ubrano oko 400 milijuna kuna, što znači da sve ostale koncesije u Hrvatskoj državi i lokalnim vlastima donesu nešto više od 200 milijuna kuna.
– 1,3 milijarde kuna ukupno
– 184 milijuna kuna dug koncesionara
– najveći dio su koncesije u javnim telekomunikacijama
– 30 milijuna kuna naplati se od koncesija za pomorsko dobro
Naknada od deset posto koja se naplaćuje za pridobivanje ugljikovodika, odnosno nafte i plina, premala je, upozoravala je više puta zadnjih godina Državna revizija. U Sloveniji je ta naknada 20 posto.
Od koncesija za pomorsko dobro godišnje se naplati oko tridesetak milijuna kuna.
U Registru koncesija evidentirano je 9.182 aktivna ugovora o koncesiji i tu su, primjerice, koncesije za pomorsko dobro, plaže, liječničke ordinacije, eksploataciju nafte i plina, punionice vode, kazina, kladionice… Vlada Tihomira Oreškovića, ali i sadašnja vlada Andreja Plenkovića istaknule su bolje korištenje državne imovine, između ostaloga i kroz koncesijske naknade, kao jedan od modela za povećanje prihoda, ali zarada je zasad na razini one iz 2014. ili čak i manja od prihoda u 2015. godini. Naime, i u ovoj godini Ministarstvo financija očekuje da bi, prema dosadašnjoj naplati, prihod od koncesijskih naknada mogao biti na razini prošlogodišnjeg, oko 1,3 milijarde kuna.
Od 1,3 milijarde kuna ukupnih koncesijskih naknada u prošloj godini državni je proračun naplatio 1,2 milijarde kuna, a lokalne vlasti su kao svoj direktni prihod naplatile 107,6 milijuna kuna. Uz to su još dobile i 273,7 milijuna kuna s osnove zajedničkih prihoda državnog i lokalnih proračuna. Tako je na lokalnoj razini ostalo ukupno 345,3 milijuna kuna, što je malo više od četvrtine ukupnih prihoda od koncesijskih naknada.
– Tijekom 2017. godine prema preliminarnim procjenama prihodi od naknada za koncesije ostvaruju se planiranom dinamikom (za razdoblje I-VI 2017. godine uprihodovano je oko 500 milijuna kuna) i gotovo je istovjetno dinamici ostvarenih prihoda tijekom 2016. godine te se do kraja 2017. godine očekuje ostvarenje prihoda na razinama iz 2016. godine, odgovorili su nam iz Ministarstva financija. Otkrili su i da je dug smanjen za 25 milijuna kuna i krajem kolovoza je iznosio 159 milijuna kuna.
»U strukturi dugovanja primjetno je značajno dugovanje koje se odnosi na koncesionare koji se nalaze u postupcima predstečajnih ili stečajnih postupaka te dugovanja koja su obuhvaćena nagodbama u skladu s pozitivnim zakonskim propisima RH. Ovakva dugovanja čine najznačajniji dio koji je evidentiran i njihova naplata će ovisiti o uspješnosti provedbe procesa stečaja, odnosno predstečaja«, pojašnjava između ostalog Ministarstvo financija. Uz to ističu da je dio dugovanja nastao i kao rezultat nagodbi koje su provodili davatelji koncesija i u kojima je sudjelovalo i nadležno državno odvjetništvo, a što je primjerice bilo prisutno u području dugovanja koja su generirala društva za javnu vodoopskrbu.
Stiže novi Zakon
Iz Ministarstva financija ističu da bi novi Zakon o koncesijama trebao donijeti i veće prihode, odnosno jače korištenje modela koncesioniranja, primjerice kad je u pitanju korištenje neaktivne državne imovine. Ističu i da je obveza davatelja koncesije, bilo da je riječ o nekom ministarstvu ili lokalnoj vlasti, učiniti sve da ubere naknadu, pa ako to znači i prisilnu naplatu.
Novi zakon o koncesijama, napominju iz Ministarstva financija, predviđa prekršajne kazne i za davatelja koncesije i za koncesionara, ako se ne učini sve da se naknada naplati.
