Kod pitanja otkrivanja ratnih zločina, UN-ov odbor za ljudska prava pozdravlja dosad napravljeni posao, ali ističe žaljenje zbog sporosti u pojedinima istragama i sudskim procesima. Napominje se zabrinutost zbog kriterija prema kojima se procesuiraju ratni zločini. Slučajevi su, kaže se u izvještaju, disproporcionalno fokusirani na srpsku manjinu. Zabrinutost je izražena i zbog poteškoća pri pokušaju obitelji žrtava ratnih zločina da dobiju pravično obeštećenje zbog stradanja svojih najbližih.

U svojim zapažanjima o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, UN izražava i zabrinutost zbog postupanja represivnih organa prema pripadnicima etničkih manjina, a naročito Roma. Iz UN-a ističu da bi država trebala pojačati napore u suzbijanju rasističkih napada počinjenih od strane represivnih organa, naročito prema Srbima i Romima, i to organiziranje specijalih treninga kojima bi se kod represivnih organa promoviralo poštivanje ljudskih prava i tolerancije prema različitostima. 

– Država bi, također, trebala ojačati napore da osigura istragu i podigne optužnice protiv navodnih počinitelja takvih napada te da iste primjereno kazni, stoji u izještaju Komiteta za ljudska prava UN-a. U izvještaju se, također, napominje da je Odbor UN-a zabrinut zbog »etničkog profiliranja« od strane policije, naročito kad su u pitanju Romi, što rezultira učestalim legitimiranjem pipadnika ove manjine, čak i onda kad ne postoji nikakva sumnja da su prekršili zakon. 

Što se slobode izražavanja tiče, Komitet UN-a navodi kako ostaje prisutna zabrinutost činjenicom neprovođenja, odnosno provođenja manjkavih istraga u slučajevima prijetnji i napada na novinare. U ovom dijelu izvještaja spominje se i famozna zakonska odredba koja kriminalizira sramoćenje. Podsjetimo, sramoćenje je u Kaznenom zakonu nedavno zamijenjeno terminom – teško sramoćenje. 

– U pitanju je odredba koja obeshrabruje medije da publiciraju osjetljive informacije od javnog interesa. Ta odredba prijetnja je slobodi izražavanja. Država bi morala osigurati slobodu tiska i slobodu izražavanja, razmisliti o »dekriminalizaciji sramoćenja«. Također, napadi na novinare i medije morali bi biti istraženi, a odgovorni za to privedeni pravdi, smatraju u UN-u.

U dijelu izvještaja koji govori o zločinima iz mržnje ističe se zabrinutost zbog diskriminacije na temelju seksualne orijentacije. U Hrvatskoj, smatraju u UN-u, prevladavaju negativne predrasude o lezbijkama, gay osobama, biseksualcima i transrodnim osobama.  

– Posebno smo zabrinuti izvještajima koji govore o nasilju nad LGBT osobama i nedostatku istraga i optužnica. Država mora pojačati napore u borbi protiv stereotipa i predrasuda protiv LGBT osoba, kaže se u izvještaju.