Snimio Davor Kovačević
Gotovo šest godina pokušavalo se pokrenuti radove, a nekadašnja HDZ-ova Vlada tvrdila je da je SDP-ovoj koalicijskoj vladi ostavila gotov projekt te da samo treba raspisati natječaj
HŽ infrastruktura razmatra mogućnost raskida ugovora s domaćom zajednicom ponuditelja u kojoj su DIV, Dalekovod i Zagreb Montaža koja je dobila posao rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci. Riječ je o najvećem željezničkom infrastrukturnom projektu vrijednom nešto više od 1,5 milijardi kuna koji bi se većim dijelom trebao financirati iz EU sredstava. Još od početka lipnja prošle godine radovi na dionici Dugo Selo – Križevci zapinju, a uzrok tome bili su problemi u koje je zapala Hidroelektra niskogradnja, jedan od podizvođača radova. U HŽ Infrastrukturi tvrde kako radovi nikad nisu zaustavljani, nego su se »zbog problema podizvođača izvodili u znatno smanjenijem intenzitetu«.
Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Tek kratkim »da« HŽ Infrastruktura odgovorila je na naš upit razmatra li mogućnost raskida ugovora s domaćim konzorcijem koji bi do 2020. godine trebao dovršiti izuzetno važan pravac na Mediteranskom koridoru jedinstvene transeuropske mreže (TEN-T). Na zahtjev za dodatnim objašnjenjem zbog čega razmatraju mogućnost raskida ugovora, kada radovi nisu zaustavljeni, niti zaustavljani, već su se izvodili u smanjenom intezitetu, odgovaraju: »Ukoliko izvođač i nakon zamjene podizvođača nastavi s dosadašnjim načinom izvođenja radova, pokazao bi da nema ozbiljnu namjeru nastaviti s izvođenjem svojih obveza iz ugovora, što je jedan od razloga zbog kojeg imamo pravo raskinuti ugovor«.
Malo ima, malo nema
Hidroelektra niskogradnja u predstečajnom je postupku i već neko vrijeme ne radi na poslu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Križevci. Zagreb Montaža čiji je Hidroelektra bila podizvođač prije više od mjesec dana angažirala je novu tvrtku – Integral Inženjering iz Laktaša koja je, prema pisanju BiH, ali i domaćih medija, usko povezana s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske. No, na nekim dionicama još uvijek, u što smo se i sami uvjerili, stoji kako je podizvođač radova Hidroelektra, a ne novoangažirana firma. Osim toga, od Luke, mjesta nadomak Vrbovca pa sve do Gradeca, radova na gradilištu praktično nema. Pruga je na nekim dijelovima položena, a na nekima tek djelomično – malo je ima, a malo nema. Kod Gradeca se, pak, nalazi nešto mehanizacije parkirane na novom kolosijeku koji je mjestimično isprekidan. Tu i tamo vidljiv je poneki radnik, a prizor s gradilišta više izgleda kao privid radova. Budući pružni prijelaz na toj lokaciji je nakon kiša pretvoren u bazen.
Vrbovčani prosvjeduju
Vrbovčani, pak, već mjesecima prosvjeduju kako im je grad raskopan zbog izgradnje pruge, a ništa nije dovršeno. Ponajbolje se to vidi malo iza kolodvora, u blizini mjesnog groblja do kojeg je nova pruga mještanima zatvorila »kraći put«, nekada osiguran brkljom. Taj prijelaz se s novom prugom gasi, no danas je mještanima otvoren opasan divlji prijelaz preko dva kolosijeka. Naime, uz prugu je postavljen zaštitni zid koji se naprasno prekida u širini nekadašnjeg osiguranog prijelaza i potom nastavlja. U trenutku kada smo se zatekli na tom mjestu, dvije starije gospođe polako su prelazile preko pruge. Na putu s groblja. Ne brine ih sigurnost. Kaže da dobro pogledaju prije no što krenu preko pruge.
»Zvat ćemo novinare. Prije četiri mjeseca su rekli da će ovo napraviti, a još ništa«, veli nam jedna od njih, pokazujući na raskopine pored pruge. Naime, izvođači nisu dovršili posao kanaliziranja slivnih voda, zbog kojeg stanovnici uz prugu imaju problema. Nisu, kako nam kaže jedna od sugovornica, napravili niti stepenice koje su trebale biti odavno dovršene stotinjak metara niže od nekadašnjeg prijelaza.
U HŽ Infrastrukturi navode kako trenutno nemaju osnove za naplatu kazne od konzorcija domaćih izvođača. »Penali uslijed prekoračenja roka, koji se mogu naplatiti nakon isteka roka ugovora, iznose maksimalnih 5 posto ugovorene vrijednosti«, navode u HŽ Infrastrukturi, dodajući kako u slučaju raskida ugovora mogu naplatiti »garanciju za dobro izvršenje posla u iznosu od 10 posto ugovorene vrijednosti«.
Raste bojazan
S obzirom na ono što smo i sami vidjeli, radovi na pomalo ukletoj pruzi na kojoj su, nakon niza poništenih natječaja, napokon počeli u srpnju 2016. godine, dobrano kasne, a kašnjenje započeto zbog problema donedavnih podizvođača radova, očito je nastavljeno i s odabirom novog podizvođača. Tako bi i cijeli projekt, odnosno njegova realizacija u rokovima, mogla doći u pitanje. Stoga ne čudi da se već sada u željezničarskim krugovima komentira – »skupo će nas stajati ta pruga«. Raste bojazan da će troškovi koji bi trebali biti financirani iz EU sredstava pasti na nacionalne izvore jer se neće moći pravdati. No, u HŽ Infrastrukturi za sada nisu zabrinuti jer se s obzirom na to da je riječ o projektu vezanom uz Operativni program Kohezija i konkurentnost, troškovi mogu pravdati do 2023. godine.
Gotovo šest godina pokušavalo se pokrenuti radove na dionici 38,2 kilometra, a nekadašnja HDZ-ova Vlada tvrdila je da je nasljednicima SDP-ovoj koalicijskoj vladi ostavila gotov projekt te da samo treba raspisati natječaj. No, projekt nije bio ni blizu gotov, već se na njemu nastavilo raditi. Kada je pripremljen, na natječajima nije bilo sreće. No, u listopadu 2015. godine između šest ponuditelja odabran je najjeftiniji – domaći konzorcij koji se obvezao posao napraviti za 1,239 milijardi kuna bez PDV-a. Nakon provedenog žalbenog postupka, odabir je poništen, a koncem veljače 2016. godine HŽ Infrastruktura ponovo odabire konzorcij tri domaće tvrtke koje, kako smo tada pisali, iskustva imaju, ali mehanizacije za polaganje pruge nemaju pa su angažirale podizvođača DB Bahnbau Gruppe GmbH, tvrtku iz sastava Njemačkih željeznica. Danas se neslužbeno može čuti kako je domaći konzorcij malo precijenio svoje mogućnosti i da imaju ozbiljnih financijskih problema pa im je, navodno, i angažman njemačkog podizvođača preskup.
