Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 1
Sutra: 20° 20° 1
17. srpnja 2019.
Druga strana uvoza radnika

UKIDA SE KVOTNI SUSTAV? Uvoz radnika zabetonirat će ionako niske plaće u Hrvatskoj

snimio Silvano Ježina
snimio Silvano Ježina
Autor:
Objavljeno: 28. lipanj 2019. u 13:25 2019-06-28T13:25:06+02:00

Rast plaća u Hrvatskoj je već usporio, a neto plaće su većim dijelom rasle zbog poreznog rasterećenja, dakle na račun države, a ne na račun poduzetnika i djelatnosti kojima  je posljednjih godina rasla dobit. Zaradu poslodavci nisu podijelili s radnicima  s kojima su je između ostaloga zaradili, kaže Lovrinčević

ZAGREB - Osim što je odobrila dodatne kvote za uvoz stranih radnika za turizam i graditeljstvo, Vlada je najavila i da će u rujnu izmijeniti zakon o strancima kako bi u potpunosti ukinula kvotni sustav i omogućila poduzetnicima zapošljavanje onoliko stranih radnika koliko ih trebaju ili žele imati u svome poduzeću. Spominju se iz Vlade i uvjeti, pa će tako poduzetnici morati prije angažiranja stranih radnika dokazati da su zaposlenike tražili na domaćoj burzi na kojoj je trenutno više od 110 tisuća nezaposlenih.

Inzistiranje gospodarstvenika koji su inzistirali na povećanju kvota, jer će u suprotnom biti ugrožena turistička sezona, pokrenulo je raspravu o strukturi nezaposlenih, ali odgovore bi možda prvenstveno trebalo tražiti u nedavno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku o prosječnim plaćama u Hrvatskoj. Podaci po djelatnostima otkrivaju da je najniža prosječna plaća u Hrvatskoj u svibnju isplaćena baš u ugostiteljstvu, odnosno u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane. Prosječna plaća u toj je djelatnosti u svibnju je bila 4.268 kuna i za 50 posto je manja od prosječne plaće u Hrvatskoj. Nekoliko desetaka kuna veća je prosječna plaća u zaštitarskoj djelatnosti te ostalim osobnim djelatnostima, a u graditeljstvu koje se tiče gradnje zgrada, dakle bez niskogradnje, prosječna plaća je 4.668 kuna, što je 38 posto manje od prosječne plaće u Hrvatskoj.

Porezno rasterećenje

Nije Hrvatska jedina zemlja u kojoj radnici iz uslužnih djelatnosti imaju najniže zarade, ali poruke poduzetnika iz graditeljstva da nemaju prostora za njihovo daljnje povećanje, govori da nisu spremni ni pokušati dodatnim rastom konkurirati zemljama u koje odlaze hrvatski radnici i da uvozom radnika žele zadržati trošak rada na sadašnjoj razini. Uz to, ne treba smetnuti s uma da prosječna plaća u spremanju i usluživanju hrane uključuje jednako i pomoćne radnike u kuhinji i kuhare i voditelje, odnosno menadžere, pa je pitanje koliko su zapravo plaćeni oni na dnu lanca. Naravno, u nju su uključene i plaće na Jadranu, ali i one u unutrašnjosti koje su vjerojatno znatno niže. No, konkurencija radnika iz inozemstva, iz zemalja u kojima je standard niži od hrvatskog, sigurno ne treba očekivati rast tih plaća.

One su od 2015. godine i u ugostiteljstvu i u građevinarstvu rasle oko 20 posto i poslodavci vjerojatno nemaju namjeru nastaviti rast tim tempom. U djelatnosti smještaja, koji uključuje i hotelske tvrtke, plaće su veće i prosječna je neto plaća u svibnju bila 5.284 kune, a nekoliko desetaka kuna manja je plaća u niskogradnji, koja se uglavnom tiče državnih investicija.

No, ekonomski analitičar Željko Lovrinčević upozorava da je riječ o neto plaćama te da je njihovom rastu od 2015. godine značajno doprinijelo i porezno rasterećenje koje je smanjujući stope poreza na dohodak povećavajući neoporezivi dio omogućila Vlada, a ne isključivo poslodavci.

Usporio rast plaća

- Rast plaća u Hrvatskoj je već usporio, a neto plaće su većim dijelom rasle zbog poreznog rasterećenja, dakle na račun države, a ne na račun poduzetnika i djelatnosti kojima je posljednjih godina rasla dobit. Zaradu poslodavci nisu podijelili s radnicima s kojima su je, uz ostalo, zaradili, kaže Lovrinčević. Vladinu odluku da poveća kvote i da u sljedećoj godini omogući beskvotni sustav bez ikakve analize što će to značiti da pojedinu djelatnost, za obrazovanje u pojedinoj djelatnosti pa u konačnici i za samo tržište rada u državi i za cijelo društvo smatra pogreškom.

Odluka o beskvotnom sustavu pogrešna

- Odluka da se povećaju kvote, odluka da se dogodine ide u beskvotni sustav nije smjela biti napravljena bez analize strukture nezaposlenih, bez analize plaća u sektorima koji trebaju najviše radnika, ali očito one koji te odluke donose nije briga za posljedice. Ponovo se odgađa i analiza SOR-a, odnosno mjere za stručno osposobljavanje radnika, kakvog je to utjecaja imalo na stručne radnike i njihove plaće, pa i na njihovu odluku da napuste Hrvatsku- objašnjava Željko Lovrinčević. Netko bi, upozorava on, morao voditi računa o tome što će biti s mirovinskim i zdravstvenim fondom, ako će ga puniti samo jeftina radna snaga.

Napominje da plaće nisu adekvatno rasle ni u javnom sektoru i da time dodatno zaostaju za zemljama u koje iz Hrvatske odlaze primjerice liječnici, medicinske sestre, njegovatelji... Taj će se trend, procjenjuje on, nastaviti, a tome će pridonijeti i Vladina odluka o beskvotnom režimu za angažiranje stranih radnika, što će sigurno usporiti rast plaća i u sektorima u kojima nema dovoljno radnika, a onda se otvara pitanje kako će izgledati hrvatsko društvo, odnosno hoće li Hrvatska biti tek destinacija u koju ljudi dolaze ili na odmor ili biti radna snaga, dok se njezina struktura društva raspada.
Na to upozorava i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever koji kažu da beskvotni uvoz radnika znači samo to da će se ionako niske plaće u ugostiteljstvu ili građevinarstvu zacementirati na sadašnjoj razini, a da će domaći radnici odlaziti tamo gdje će im biti ponuđena veća plaća.

- Iseljavanje će se usporiti jer se smanjuje broj potencijalnih iseljenika, ali nastojanje da se, u djelatnostima u kojima nedostaje radnika, plaće zacementiraju znači da će se ono nastaviti. Uz to kad se strani radnici, koji dolaze iz još siromašnijih zemalja odluče na život u Hrvatskoj, na ostanak za stalno, shvatit će da je to nemoguće s plaćom koju dobivaju, da s njime ne mogu izdržavati obitelj i oni će pokušati otići u zemlje u koje su otišli hrvatski državljani, gdje mogu zaraditi više - ističe Sever. To, pojašnjava, znači da će radna snaga kroz Hrvatsku, nakon što su se iz nje iselile stotine tisuća, samo prolaziti jer će tražiti državu gdje lakše može stvoriti pristojnu egzistenciju za svoju obitelj.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka