U Hrvatsku dolazi studirati 1.500 stranih studenata

Ljerka Bratonja Martinović

13. veljača 2016 23:37

Snimio Sergej DRECHSLER

Najviše će ih doći iz Europske unije, a dosad su hrvatske visoke škole bile najprivlačnije Španjolcima, Francuzima, Nijemcima i Slovencima

Mobilnost studenata u Europskoj uniji, u čemu je Hrvatska dosad sudjelovala prilično skromno, dragocjena je za brže pronalaženje posla i stjecanje bolje pozicioniranog radnog mjesta. Sposobnost prilagodbe, komunikacijske vještine, spremnost na timski rad, analitičnost i sposobnost rješavanja problema, kvalitete su koje rastu s brojem mjeseci provedenih izvan matične države i fakulteta, osobito kad je riječ o studentima Južne i Istočne Europe, pokazala su istraživanja što ih je ovih dana objavila Europska komisija.

 U proteklih šest godina, otkako hrvatski studenti sudjeluju u programu Erasmus, mogućnost studiranja i obavljanja prakse u inozemstvu koristilo je nešto više od 4.000 naših studenata. Najviše ih je odlazilo u Njemačku, Austriju, Španjolsku, Sloveniju i Poljsku, koje su se pokazale najpopularnijim odredištima, a na mobilnost se najviše odlučuju studenti u području društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti. Istodobno, na hrvatskim je visokim učilištima boravilo više od 2.000 studenata iz inozemstva, mahom iz Poljske, Španjolske, Francuske, Njemačke i Slovenije. Popularnost naših visokih učilišta među studentima i profesorima u inozemstvu raste pa se u okviru akademske godine 2015./2016. predviđa dolazak više od 1,5 tisuća stranih studenata, većinom iz država Europske unije.

Tijekom 27 godina provedbe programa Erasmus, potporu za studiranje ili praksu u inozemstvu dobilo je 3,3 milijuna studenata, a njihov im je boravak u drugoj državi, pokazalo se, pomogao u zapošljavanju i stjecanju bolje pozicije u tvrtki. Upravo u siromašnijim državama Unije, manjak financijske potpore glavna je prepreka studentskoj mobilnosti. Program Erasmus, naime, osigurava prosječnih 274 eura po studentu, dok ostale troškove studenti moraju snositi sami. Nesklonost sudjelovanju u programima mobilnosti veća je u obiteljima gdje roditelji nemaju akademsko obrazovanje, što uglavnom znači i niža primanja. Tako se na programe mobilnosti zbog financijskih razloga neće odvažiti 57 posto studenata iz neakademskih obitelji u državama Južne Europe i njih 54 posto u Istočnoj Europi, dok će kod onih s akademskim obiteljskim »backgroundom« zbog manjka novca kod kuće ostati oko 45 posto studenata.  Većina studenata spremna je na mobilnost ako im se osigura dovoljna novčana potpora. U razvijenom dijelu Europe, financije sprečavaju mobilnost tek 30 posto studenata.