ZAGREB – Hrvatska u prošloj godini nije uspjela postići čak ni to da polovina njezinih građana u dobi od 55 do 64 godine bude zaposlena, ali je Vlada svejedno krenula podizati životnu dob za odlazak u starosnu mirovinu na 67 godina.

Dakle, u trenutku kad nije uspjela zaposliti ni 50 posto građana kojima do mirovine, po tada blažim uvjetima nedostaje od jedne do deset godina, država je podizala taj prag, pa nije ni čudo što je na kraju od te svoje nakane morala odustati pritisnuta zahtjevom više od 700 tisuća građana da se o tom pitanju odlučuje na referendumu.

Pri tome se Vlada pozivala na to da se u mnogim europskim zemljama dobna granica za odlazak u mirovinu podiže na 67 ili čak 68 godina, ali sadašnja a i buduća Vlada morala bi za početak učiniti puno više da zaposli ljude u skupini od 55 do 64 godine jer je Hrvatska tu daleko od prosjeka EU-a.

U Hrvatskoj je lani stopa zaposlenosti među tom dobnom skupinom bila 42,8 posto i Hrvatska je po tom pitanju treća najlošija članica Unije. Gore stanje je u Grčkoj gdje je stopa zaposlenosti te dobne skupine 41 posto i u Luksemburgu koji ima stopu od 40,6 posto.

No, dok u slučaju Grčke govorimo o zemlji koju je kriza poharala, Luksemburg je država čiji građani imaju jedan od najboljih životnih standarda i tamo je ostanak u svijetu rada izbor i stil života, a manje nužda ili nedostatak radnih mjesta.

Napredak Slovenije

U cijelu Uniji prosječna je stopa zaposlenih u dobi od 55 do 64 godine bila 58,9 posto, Hrvatska je među šest zemlja koje tu stopu ruše, jer ni polovina njihovog stanovništva od 55 do 64 godine ne radi. U toj skupini zemalja su još i Poljska, Rumunjska i Slovenija, koje su se približile stopi od 50 posto. U posljednjih 15 godina susjedna je Slovenija udvostručila broj stanovnika starih od 55 do 64 godine koji su zaposleni.

Naravno najveću stopu zaposlenih građana u toj skupini, prema podacima što ih je jučer objavio Eurostat, imaju najbogatije europske zemlje u kojima je i najveća razina socijalne zaštite, Švedska, Danska i Njemačka, gdje više od 70 posto građana od 55 do 64 godina ima posao.

Na samom vrhu je Švedska gdje radi čak 78,6 posto građana starih između 55 i 64 godine. U Švedskoj je zaposleno čak 80,8 posto muškaraca te starosti i 76,4 posto žena iz iste dobne skupine. Usporedbe radi u Hrvatskoj radi 51,1 posto njihovih vršnjaka i tek 35,2 posto njihovih vršnjakinja. To znači da u Švedskoj ne radi tek četvrtina žena u toj dobnoj skupini, a u Hrvatskoj dvije trećine žena te dobi.

Onda je razumljivo da je građanima Švedske puno lakše raspravljati o podizanju dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina, nego što je to Hrvatima koji već nakon 55 godine teško zadržavaju posao.

Socijalna sigurnost

Ipak, stanje se u cijeloj Uniji, pa i u Hrvatskoj, po pitanju zapošljavanja u toj životnoj dobi popravilo u posljednjih 15 godina. U EU su sve zemlje osim grčke podigle stopu zaposlenosti u toj dobnoj skupini. U EU se prosjek podigao s 42, 9 na 58,9 posto, što je čak 16 postotnih poena. Podatke za Hrvatsku Eurostat ima tek od 2006. godine kad je stopa zaposlenosti bila 34,3 posto, ali je posebno niska bila za žene jer je tek četvrtina žena, odnosno njih 25,7 posto u dobi od 55 do 64 godine imala posao. Primjerice, te godine je u Švedskoj čak 70 posto građana u skupini od 55 do 65 godina bilo zaposleno.

Što dulji ostanak u svijetu rada, jedan je od načina da ti ljudi povećaju socijalnu sigurnost u starijoj dobi, napominju u svojoj publikaciji u Eurostatu, jer tako akumuliraju veća sredstva u mirovinskom fondu, povećavaju svoju buduću mirovinu ili naprosto mogu štedjeti višak novca za starost.

Iako se još uvijek niske stope zaposlenosti među stanovništvom od 65 do 74 godine u publikaciji Eurostata se ističe da i ta stopa raste, te da je u 2018, više od četvrtine ljudi te životne dobi u Estoniji radilo, a stopa njihove zaposlenosti je bila veća od 15 posto i u Rumunjskoj, Litvi, Latviji, Portugalu, Velikoj Britaniji, Irskoj i Švedskoj.

Starenje i svijet rada

Zapošljavanje građana starijih od 55 godina postaje sve važnije pitanje u Uniji koja postaje sve starija i ima sve veći nedostatak radne snage.

U prošloj je godini u članicama EU-a gotovo petina stanovništva, odnosno 101,1 milijun stanovnika bio stariji od 65 godina, a za tri desetljeća taj će se broj predviđa Eurostat povećati na 149,2 milijuna stanovnika, što znači da će 2050. godine u EU-u živjeti 28, 5 stanovnika starijih od 65 godina.