Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 4
Sutra: 19° 19° 4
21. travnja 2019.
Medicinski potpomognuta oplodnja

U Hrvatskoj je zamrznuto između devet i deset tisuća embrija. No, do sada niti jedan nije doniran

foto: REUTERS, Slavko Midžor / PIXSELL
foto: REUTERS, Slavko Midžor / PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 18. ožujak 2019. u 21:27 2019-03-18T21:27:00+01:00

Zamrznute neiskorištene zametke parova u ustanovama se čuva do pet godina o trošku HZZO-a, nakon čega oni odlučuju hoće li ih se uništiti, žele li ih, druga je opcija, donirati drugom paru s problemom neplodnosti, ili će nastaviti sa zamrzavanjem o vlastitom trošku, koji iznosi 1.000 kuna godišnje. Ni jednog doniranja zametka dosad nije bilo.

ZAGREB - U hrvatskim ustanovama koje se bave medicinski potpomognutom oplodnjom, bilo državnim ili privatnim, pohranjeno leži, procjenjuje se, između devet i deset tisuća zametaka – dosad neiskorištenih embrija u postupcima MPO-a. O kojem je točno broju riječ, Ministarstvo zdravstva ne otkriva, kao ni to koliko je od 2012. godine naovamo – kad je donesen Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji prema kojem je zametke moguće donirati drugim parovima s problemom neplodnosti – tih zametaka donirano. Ministarstvo na upite o točnim brojkama i donacijama odgovara prebacivanjem loptice na pojedinačne bolnice odnosno privatne klinike za MPO, kojih je u državi ukupno šesnaest, a one pak u većini slučajeva ili na upit ne odgovaraju, ili su nas vratile natrag k Ministarstvu.

Izrada odrednice 

Predsjednik Nacionalnog povjerenstva za MPO pri Ministarstvu zdravstva dr. Velimir Šimunić iznosi ipak podatak prema kojem je zamrznuto između devet i deset tisuća zametaka, no dosad niti jedan nije doniran. Kako otkriva, u izradi je odrednica koja će napokon pobliže protumačiti što s tolikim brojem neiskorištenih embrija. Najviše ih je, po svemu sudeći, u KB-u Merkur, iz kojeg nam je odgovoreno kako čuvaju 8.700 zametaka, od kojih je velika većina, njih 7.932, krioprezervirana prije 2012. godine.

Zamrznute neiskorištene zametke parova u ustanovama se čuva do pet godina o trošku HZZO-a, nakon čega oni odlučuju hoće li ih se uništiti, žele li ih, druga je opcija, donirati drugom paru s problemom neplodnosti, ili će nastaviti sa zamrzavanjem o vlastitom trošku, koji iznosi 1.000 kuna godišnje. Ni jednog doniranja zametka dosad nije bilo.

U Hrvatskoj se radi šest besplatnih postupaka, u Njemačkoj upola manje

Na pitanje kako komentira najave prema kojima bi mogao biti povećan broj besplatnih postupaka medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj, dr. Šimunić odgovara kako je Hrvatska mala i siromašna zemlja koja već omogućava šest besplatnih postupaka za žene mlađe od 42 godine. U »siromašnoj« Njemačkoj je, kaže, broj postupaka upola manji, slično je i u Austriji. »Malo je zemalja koje tako velikodušno interveniraju u izvantjelesnu oplodnju. Kad bi svi centri u Hrvatskoj radili visokokvalitetnu izvantjelesnu oplodnju, tad bi četiri postupka u stimuliranom ciklusu, i dva u prirodnom, trebala omogućiti trudnoću. Međutim, ne radi se svuda kvalitetno«, zaključuje.

Iako zakon, osim doniranja zametaka, dopušta i doniranje jajnih stanica, odnosno sperme, do sada nije bilo niti medicinski potpomognute oplodnje u kojoj je taj »materijal« korišten jer ni jedna ustanova u državi nije licencirana za provođenje tzv. heterologne medicinski pomognute oplodnje – s darovanim spolnim stanicama. Nemamo niti banku sperme namijenjenu heterolognoj oplodnji, makar postoje zakonski propisi koji omogućavaju njeno pokretanje. Kako je donacija sperme, kao i jajnih stanica neanonimna, iluzorno je očekivati i donacije koje bi se u banku spremale.

Ključan je problem, navode liječnici s kojima smo razgovarali, ali i neke od klinika, neanonimnost donora, zbog čega naši parovi odlaze na MPO u inozemstvo, gdje su pak postupci itekako skupi. Kako je našem listu potvrđeno iz KBC-a Rijeka, heterologna oplodnja nije zaživjela jer je donacija u Hrvatskoj neanonimna. Ukoliko paru treba sperma zbog muške neplodnosti, upućuje ih se na liječenje u inozemstvo. U Rijeci je, ipak, sedam pacijentica darovalo svoje jajne stanice, za liječenje druga tri para.

Na teret HZZO-a 

Iako zakon, dakle, predviđa odnosno dopušta i heterolognu oplodnju, u našim se klinikama obavljaju samo postupci homologne oplodnje – korištenjem vlastitih spolnih stanica bračnih, odnosno izvanbračnih drugova. Zameci pak, koji nisu uneseni u spolne organe žene, čuvaju se na teret HZZO-a do pet godina. Isto je s jajnim stanicama koje nisu upotrijebljene u MPO, i koje se također čuvaju o trošku HZZO-a pet godina, a onda ih se ili uništava, uz obavijest bračnim, odnosno izvanbračnim drugovima o tome, ili ih žena može pokloniti.

U SAD-u se razmišlja o opciji »samilosnog transfera embrija«

I SAD se suočava s problemom pretjeranog broja zamrznutih zametaka, koji »vlasnicima« više ne trebaju. Preko »bare« je pokrenuta rasprava na tu temu te se razmišlja o opciji »samilosnog transfera embrija«, po kojoj se zametke ne bi uništavalo odmrzavanjem, nego tako da ih se prenosi u žene kod kojih šanse za trudnoću više nema, odnosno koje nipošto ne bi mogle zanijeti.

KBC Rijeka je, osim KB-a Merkur, jedina ustanova koja nam je odgovorila na pitanja, napominjući kako je pet parova odnosno pacijentica kod njih produžilo čuvanje svog kriomaterijala od 2009. godine naovamo, deset je pacijentica zatražilo uništenje svog krio-pohranjenog materijala, dok je sedam pacijentica darovalo svoj materijal za liječenje druga tri para.

Prema riječima dr. Šimunića, izvor prevelikog broja neiskorištenih zametaka je u pretjeranoj stimulaciji ovulacije.

2761674

– Problem je u načinu rada koji sam oduvijek kritizirao, jer se pretjerivalo, i stvoren je višak zametaka. Danas bi kvalitetna institucija trebala s dva, najviše tri postupka kod mlađe žene postići trudnoću. Sve je moguće kalkulirati, a ne stvarati nepreglednu količinu zametaka. Svi pokušaji da se doniraju zameci su se izjalovili jer ljudi to ne žele. I vani je ta donacija sporadična, riječ je o kompletnom biološkom materijalu nekog para, čisto posvojenje – ističe Šimunić.

Donori ili uvoz

U njegovoj Poliklinici IVF, koja ima najdužu tradiciju MPO-a, napominje, nema zamrznutih zametaka za više od 50 parova. »Pacijente potičemo da, ako žele čuvati nešto, da čuvaju jajne stanice, jer je zamrzavanje jajnih stanica danas jednako uspješno kao i zamrzavanje zametaka«, zaključuje. Za jajne stanice, napominje, uvijek postoji interes žena kod kojih jajnici ne funkcioniraju, ili su one u dobi u kojima okolnosti za reprodukciju više nisu povoljne. Suludo je, zaključuje liječnik, da žene odlaze u inozemstvo na postupak, pri čemu su, dodaje, postupci vani drastično poskupjeli. MPO je, kaže dr. Šimunić, itekako vrijedan doprinos demografiji. »Ni jedna druga investicija države i zdravstva nije toliko učinkovita. Ako je preko 30.000 djece rođeno IVF-om, dakle otprilike pet posto godišnjeg prirasta odnosno novorođenčadi, onda nema kvalitetnijeg učinka na urušenu demografiju«, smatra liječnik. Rješenje je, kaže, u pokretanju donacijskih programa u Hrvatskoj, a ako nema donora, onda uvoz spolnih stanica – i muških i ženskih. »To mora biti organizirano ove godine, jer je to naša zakonska, ali i moralna obaveza«, kaže dr. Šimunić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Tommy zna što voliš