S obzirom na situaciju oko Agrokora, dio ministara procjenjuje da premijer neće tako skoro krenuti u prodaju dionica HEP-a, a da će biti sve glasniji oni koji će tražiti da se HDZ vrati svom početnom stavu – protivljenju prodaji najvažnije domaće kompanije
ZAGREB Ministar državne imovine Goran Marić poručio je da nema nikakve potrebe da država privatizira Hrvatsku elektroprivredu i tako je nakon dugo vremena netko iz Vlade iznio stav u kojem se protivi privatizaciji HEP-a.
– HEP nije u mom resoru, nisam u Skupštini HEP-a, niti u Nadzornom odboru, tako da ne znam. Osobno mislim da nema potrebe za tim – kazao je Marić u intervjuu Novoj TV odgovarajući na pitanje hoće li država ići u privatizaciju HEP-a. Dodao je i da ako HEP ima potrebu pronaći novac za određene investicijske projekte za koje nema sredstva, onda se može privatizirati do 25 posto, ali da »sama prodaja, bez ikakvog projekta, nije dobra«.
Privatizaciju HEP-a, odnosno prodaju 25 posto dionica, putem inicijalne javne ponude (IPO) sadašnja Vlada prvi put je iznijela krajem 2016. godine kao način na koji bi država pribavila sredstva kako bi se ostvarila premijerova najava otkupa MOL-ovih dionica u Ini. Dotad je HDZ u svim svojim programima iznosio jasan stav da se protivi privatizaciji bilo jedne dionice HEP-a. Iako se u međuvremenu prestala povezivati s otkupom Ininih dionica, prodaja 25 posto dionica HEP-a ostala je opcija sadašnje Vlade, koju je od početka ulaska u Vladu podržavao i HNS. Ta stranka, odnosno njezin predsjednik Ivan Vrdoljak, zalagali su se za prodaju 25 posto dionica HEP-a i dok su bili u Vladi Zorana Milanovića, uz objašnjenje da bi društvo tako steklo novac za akvizicije, odnosno kupnju srodnih kompanija u regiji.
Različite ideje
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, za koju u HDZ-u kažu da predvodi struju koja se zalaže za početak privatizacije HEP-a, u više je navrata rekla da je izlazak te kompanije na burzu, kao i »izlistavanje ostalih državnih kompanija na burzi jedan od načina da se poboljša sustav upravljanja, a da se od toga istodobno kroz dionice i dividende ima koristi«.
Ministar Goran Marić najavio je prvi put i mogućnost da država prije dokapitalizacije Petrokemije preuzme dio duga te kompanije.
– Dokapitalizacija će uspjeti, s tim da bi ona bila realnija kada bi jedan dio duga koji Petrokemija ima, a koji je u ukupnom iznosu negdje oko 800 milijuna kuna, država preuzela na sebe. Ako bi to bila cijena opstanka i razvoja Petrokemije i ako je to put privatizaciji do konačnog rješenja, onda smatram da do polovice tog duga vrijedi platiti kao cijenu za opstanak takvog proizvodnog sustava – kazao je Marić.
To znači da bi država prije odluke o tome tko će sudjelovati u dokapitalizaciji Petrokemije, morala donijeti i odluku o preuzimanju 400 milijuna kuna duga, što je model na kojem inzistiraju i potencijalni ulagači u tu kompaniju. Je li to model po kojem će se odraditi dokapitalizacija Petrokemije još je jedno pitanje na koje jučer u Vladi nismo dobili odgovor, ali naši izvori kažu da se o tome jest razgovaralo, jer je to uvjet najvećeg broja investitora. No, dio tih sugovornika napominje i da se mora voditi računa da bi se taj potez Vlade mogao shvatiti kao državna potpora, što znači da bi prije takve odluke država trebala imati odobrenje Europske komisije, kako je to bilo u slučaju jamstva za Uljanik. Dodaju da je onda to već odavno trebalo biti predstavljeno Bruxellesu kao vjerojatna opcija, jer Petrokemiji vrijeme curi i hitno treba svježi novac.
Nije tajna da su ona i Goran Marić nerijetko zastupali različite ideje kad je privatizacija državnih kompanija u pitanju i očito je da imaju različit stav kad se radi o najvažnijoj tvrtki u državnom vlasništvu, no što je stav Vlade, premijer Plenković nikada nije jasno kazao, a iz Vlade ni jučer nismo dobili odgovor na naše pitanje planira li Vlada privatizaciju HEP-a. Službeni stav HNS-a jučer također nismo doznali, tek nam je dio sugovornika iz te stranke kazao da se njihov stav sigurno nije promijenio. Odgovor nismo dobili ni iz resornog Ministarstva zaštite okoliša i energetike, čiji je čelnik Tomislav Ćorić o javnoj ponudi HEP-ovih dionica dosad rekao samo da to više nije proces povezan s otkupom dionica Ine. Inače, njegovo ministarstvo je u studenome predstavilo prijedlog Zakona o vodama koji omogućuje povratak vodnih građevina poput hidrocentrala pod okrilje HEP-a, a ne države, što je također jedan od preduvjeta za privatizaciju.
Pokušali smo kontaktirati i ministra Gorana Marića, da pojasni koji bi se to HEP-ovi projekti mogli financirati prodajom dionica, ali on nije odgovarao na naše pozive.
Niska zaduženost
HEP dosad, zbog svoje niske zaduženosti, nije imao problema s kreditiranjem svojih investicija. Osigurao je tako bez problema i kredit za projekt Plomin, od kojeg je u međuvremenu odustao, pa tako kredit nikada nije realiziran. Od projekata koje predstavlja na svojoj službenoj stranici trenutno je najizgledniji i najvažniji hidrocentrala Kosinj vrijedna 500 milijuna eura, ali nju je HEP planirao graditi uz privatnog partnera i uz zaduženja. Dvije trećine vrijednosti tog projekta HEP je u nekoliko posljednjih godina kroz uplatu dijela dobiti preusmjerio u državni proračun.
Ostali ministri s kojima smo jučer razgovarali o mogućoj privatizaciji HEP-a nerado govore, te ističu da se za to uglavnom zalagala potpredsjednica Dalić, ali da službena odluka Vlade nikada nije donesena, iako se unutar Vlade o tome jest raspravljalo. S obzirom na trenutnu političku situaciju oko Agrokora, dio ministara procjenjuje da premijer neće tako skoro krenuti u prodaju dionica HEP-a, a da će biti sve glasniji oni koji će tražiti da se HDZ vrati svom početnom stavu u kojem se protivio prodaji najvažnije domaće kompanije.
