Foto D. JELINEK
Saborski Odbor za vanjsku politiku uskoro bi trebao dati mišljenje o novim hrvatskim veleposlanicima, prije nego što Zoran Milanović stupi na predsjedničku dužnost. Oporba najavljuje bojkot te sjednice
ZAGREB – Premijer Andrej Plenković, po svemu sudeći, ima namjeru izabranom predsjedniku Zoranu Milanoviću odmah, još prije nego što on stupi na dužnost, djelom pokazati što je to tvrda kohabitacija.
Već u izbornoj noći Plenković je obećao Milanoviću »tvrdu kohabitaciju, u skladu s Ustavom i zakonima«, a na njegovu konstataciju da ne zna što je to, premijer mu je poručio: »Pa dobro, znat će«.
Jučer se proširila informacija da će Vlada odnosno Ministarstvo vanjskih poslova uputiti u saborski Odbor za vanjsku politiku zahtjev za hitno sazivanje sjednice tog tijela, na kojoj bi ono dalo mišljenje o veleposlanicima što su ih ranije dogovorili Plenković i predsjednica na odlasku Kolinda Grabar-Kitarović.
U Beograd bi, umjesto Gordan Bakota koji je premješten u Berlin, kao veleposlanik trebao ići iskusni diplomat Hidajet Biščević.
Odbor za vanjsku politiku je posljednja instanca prilikom imenovanja novih veleposlanika, a njegov predsjednik Miro Kovač (HDZ) rekao nam je da, zbog tajnosti cijelog postupka, ne može ništa komentirati. Neslužbeno smo doznali da u Odbor iz Vlade nije još poslan nikakav dokument vezan za ovu proceduru.
Ali, potpredsjednik Odbora Joško Klisović (SDP) tvrdi da ima saznanja da će sjednica biti uskoro.
– Telefonski me nazvala tajnica Odbora i rekla mi da će sjednica biti sazvana, rekao nam je Klisović.
On smatra da bi to bio jako loš početak odnosa Plenkovića i Milanovića u ulozi premijera i predsjednika Republike.
Politička (ne)korektnost
– Bilo bi to krajnje nekorektno prema izabranom predsjedniku, koji će u idućih pet godina, sukladno Ustavu, sukreirati vanjsku politiku, koju će, pak, veleposlanici u svom djelokrugu provoditi.
Minimum bi političke korektnosti bio da premijer, poštujući dobre uzuse, pričeka Milanovićevu inauguraciju i potom s njim usuglasi imena veleposlanika. Nema nikakvog razloga za žurbu.
Podsjećam da, primjerice, Hrvatska dugo nije imala veleposlanika u Washingtonu, nakon što je Kolinda Grabar-Kitarović s te dužnosti naprasno otišla u NATO, kazao nam je Klisović.
U slučaju da ipak dobije poziv za sjednicu Odbora za vanjsku politiku na dnevnom redu koje bi bili veleposlanici, Klisović u njezinom radu, iz protesta, neće sudjelovati, a uvjeren je da će jednako postupiti i ostali zastupnici iz redova oporbe koji su članovi Odbora.
On se pribojava da bi Plenković idućih dana mogao pokušati postaviti i novog načelnika Glavnog stožera, budući da Mirku Šundovu mandat istječe 1. ožujka.
– To bi onda zaista bilo slab start. I u slučaju načelnika Glavnog stožera neće se ništa strašno dogoditi ako Plenković malo prikoči i Šundovljevog nasljednika odredi s Milanovićem, zaključuje Klisović.
Imena nisu sporna
Izabrani predsjednik ne želi se previše javno eksponirati do preuzimanja dužnosti, zbog čega ga jučer nije bilo niti na svečanom koncertu povodom početka hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, pa ne komentira niti ovu epizodu s veleposlanicima.
Ali, u Uredu izabranog predsjednika ističu da to ne nikako ne znači da mu je svejedno, da prati što Vlada radi, »ne zato što mu smetaju imena novih veleposlanika koji se spominju u javnosti nego sam način na koji se ovo, čini se, odvija«.
Ako Milanović procijeni da je potrebno da reagira, on će to, kažu u njegovom Uredu, svakako napraviti.
Nije ovo prvi put da su prijedlozi veleposlanika predmet političkog spora u vrijeme kad se očekuje smjena vlasti. Najveći je sukob u tom kontekstu bio u ljeto 2011. godine, kad je HDZ-ov ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković inzistirao da predsjednik Ivo Josipović da svoju suglasnost na popis veleposlanika što ga je on pripremio, ali na Pantovčaku su to odbijali.
Za nekoliko mjeseci slijedili su parlamentarni izbori i Josipovićev je stav bio da bi ta kadrovska rješenja trebao dogovoriti s novom Vladom.
