U prvih 10 mjeseci ove godine inspektori su donijeli 152 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti jer su zatekli radnike koji nisu bili prijavljeni na obavezno mirovinsko osiguranje, odnosno radnike strance bez valjanih dozvola
ZAGREB » Svakom trećem poslodavcu, zatečenom u prekršaju, lakše je platiti kaznu zbog nezakonitog zapošljavanja radnika, nego te iste radnike u zakonskim rokovima prijaviti na obvezna osiguranja, sklopiti s njima ugovor o radu ili ishodovati potrebne dozvole za rad stranaca. Proizlazi to iz desetomjesečnih pokazatelja rada Inspektorata rada u ovoj godini.
Otkupljivanje kazni
U tom periodu inspektori rada i inspektori zaštite na radu obavili su nepunih 16,6 tisuća inspekcijskih nadzora, a zbog sumnje da su poslodavci počinili 5.333 prekršaja, prekršajnim sudovima podneseno je 2.369 optužnih prijedloga, obaveznih prekršajnih naloga i prekršajnih naloga. Na licu mjesta inspektori su izrekli 55 kazni, dok su na adresu Državnog odvjetništva adresirali 52 kaznene prijave.
Kako nam je odgovoreno iz Inspektorata u prvih 10 mjeseci ove godine inspektori su donijeli 152 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti jer su zatekli radnike koji nisu bili prijavljeni na obavezno mirovinsko osiguranje, odnosno radnike strance bez valjanih dozvola.
Prošlogodišnje i ovogodišnje rezultate inspektora rada teško je uspoređivati, s obzirom da je izmjenama zakona o radu i zakona o zaštiti na radu smanjen broj prekršajno sankcioniranih odredbi. Osim toga, i manji broj stranaca treba radnu i boravišnu dozvolu. Pritom, u Inspektoratu ističu i svoju staru boljku – nedovoljan broj inspektora. To je već godinama problem, koji se dodatno produbio »cjepkanjem« nekadašnjeg Državnog inspektorata i izdvajanjem inspektora rada i zaštite na radu u Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
No, dok su poslovni prostori 106 poslodavaca ostali zatvoreni 30 dana, odnosno do uklanjanja nezakonitosti, 46 poslodavaca »otkupilo« je kazne uplatom 30 tisuća kuna za svakog radnika zatečenog u nezakonitom radu. Drugim riječima, svaki treći poslodavac bez problema je iskeširao kaznu za svakog zatečenog radnika, ali im je istovremeno očito problematično bilo te iste radnike, a riječ je o 63 radnika, zakonito angažirati. Naime, s naslova otkupa kazne u proračun je uplaćeno 1,89 milijuna kuna do konca listopada.
Tijekom prošle godine, pak, 119 poslodavaca je u proračun uplatilo 4,53 milijuna kuna za prekršaje zbog kojih im inspektori pečate poslovne prostorije, ali ih mogu otkupiti uplatom kazne i ispravljanjem prekršaja, odnosno prijavom radnika na obvezna osiguranja, uručivanjem ugovora o radu radniku ili ishodovanjem radne dozvole za radnike strance. Drugim riječima, inspektori su tijekom prošle godine u nadzorima zatekli 151 radnika bez urednih papira.
Neisplata plaća
Neisplata zakonom propisanog minimalca, nedostavljanje radnicima isprava o plaći, naknadi plaće ili otpremnini, neplaćeni ili nezakoniti prekovremeni rad, kršenje odredbi o dnevnom i tjednom odmoru radnika spadaju u najčešće prekršaje poslodavaca. Niti minimalnu plaću u destomjesečnom razdoblju, poslodavci nisu isplatili za 16.290 radnika prema nalazima inspektora. To je bio razlog za pokretanje 812 prekršajni postupaka zbog nepoštivanja odredbi Zakona o minimalnoj plaći. Kada je, pak, riječ o Zakonu o radu, inspektori su utvrdili kako za 803 radnika poslodavci nisu u propisanom roku dostavili obračune isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, dok za čak 6.343 radnika poslodavci nisu u propisanom roku dostavili obračun dugovane neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine.
