Ilustracija Novi list
Dosje je običan karton s kratkom biografijom člana, molbom za prijem u SK i ocjenom osnovne organizacije o dotičnom. Ti se dosjei nisu nadopunjavali, nije se u njih stavljalo ako je netko nešto pogriješio, dobio ukor, kazao nam je nekadašnji SDP-ov glavni tajnik Dušan Plećaš
ZAGREB – Premijer Andrej Plenković odbacio je jučer Mostov prijedlog izmjena Zakona o državnom arhivu. Predsjednik Mosta Božo Petrov otkrio je za subotnji Večernji list da je njegova stranka ovih dana dovršila taj prijedlog, ali Plenković je najavio da će se ovom temom baviti HDZ-ovo Ministarstvo kulture.
– Što se tiče izmjena Zakona o arhivima, oni su predviđeni našim normativnim planom aktivnosti za treći kvartal. Ministarstvo kulture je nadležno i pripremit će novi i cjeloviti zakon – izjavio je Plenković.
U planu normativnih aktivnosti za 2017., usvojenom na sjednici Vlade 29. prosinca prošle godine, doista se za treće tromjesečje navodi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, a pored njega je oznaka EU, što bi značilo da je riječ o usklađivanju s europskim zakonodavstvom. Plenković nije ništa rekao o tome što se namjerava postići tim Zakonom, ali jasno je da će Most tu moći eventualno asistirati jer će glavnu riječ voditi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Tročlana komisija
Naravno, Most možda neće odustati od svoje zakonske inicijative, i čekati jesen na Vladin prijedlog, nego će je odmah poslati u saborsku proceduru.
Kad je riječ o ideji Bože Petrova o otvaranju arhiva za razdoblje do 22. prosinca 1990., najviše se govori o građi koju je SDP devedesetih predao Hrvatskom državnom arhivu. U to je vrijeme glavni tajnik SDP-a bio Dušan Plećaš.
(15 godina nakon smrti osobe na koju se odnosi arhiva)
– dokumenti članova SK
– osobni dosjei kadrova SK
– osobni dosjei iz rada Kontrolne i Statutarne komisije
– dosjei tzv. informbiroovaca
– Predsjedništvo SKH SDP na čelu s Ivicom Račanom formiralo je 1990. tročlanu komisiju, u njoj su osim mene kao glavnog tajnika bili i Dušan Bilandžić i Zorica Stipetić, a zadaća nam je bila stranačku arhivu pripremiti za predaju Državnom arhivu. SDP se iz Kockice, u kojoj smo imali arhivu, trebao premjestiti na Iblerov trg i logično je da nismo mogli sa sobom uzeti svu tu dokumentaciju. Ta arhiva zauzimala je cijeli kat, nekoliko stotina metara na tri, četiri police. Nas troje nismo otvarali kutije s građom, nego smo se samo, možda sat vremena, u pratnji šefice arhive, prošetali tom prostorijom. Na osnovi toga izvijestili smo Predsjedništvo da se arhiva može prebaciti. Kad ju je Državni arhiv točno preuzao, više se ne sjećam – rekao nam je jučer Plećaš.
Na web stranici Hrvatskog državnog arhiva (HDA) piše da su oni spomenute dokumente preselili 1995. Napravljen je i sporazum prema kojem SDP svim zainteresiranima mora odobriti pristup predanoj arhivi.
Foto Davor Kovačević
– Deseci povjesničara istraživača, iz Hrvatske, ali i Amerike, Njemačke, Japana, Mađarske, Srbije, BiH, javljalo nam se u SDP i glavni tajnik im je odobravao pristup službenim dokumentima. Ako je netko, recimo, tražio zapisnik neke sjednice CK SKH iz 1989., uvijek bismo mu izlazili u susret. Izuzetak su dosjei članova SKH, koji predstavljaju privatnu građu – naglašava Plećaš.
Podaci o članstvu
Na stranici HDA piše da je gradivo nastalo do 1977. u pravilu dostupno za korištenje, osim »dokumentacijske cjeline koje je SDP izričito naveo u Zapisniku o primopredaji i to: dokumenti članova SK, osobni dosjei kadrova SK, osobni dosjei iz rada Kontrolne komisije, Statutarne komisije, dosjei tzv. informbiroovaca«. Ti su dokumenti dostupni najmanje 15 godina od smrti osobe na koju se odnose. Ali, Plećaš tvrdi da u dosjeima članova SKH i nema ničeg posebno zanimljivog.
HDZ-ovac Zlatko Hasanbegović u startu je podržao Mostov prijedlog, ali slaže se i da zakon o arhivskoj građi treba izraditi Ministarstvo kulture.
– I ja sam kao ministar počeo raditi na tome i također mi je cilj bio otvoriti arhive. Ne znam u kojem će se pravcu sada ići. Ali, nužno je izmijeniti i Zakon o zaštiti osobnih podataka, kako bi dostupni postali dosjei članova SKH-a – rekao nam je Hasanbegović.
– To vam je običan karton s kratkom biografijom, molbom za prijem u SK i ocjenom osnovne organizacije o dotičnom. Ti se dosjei nisu nadopunjavali, nije se u njih stavljalo ako je netko nešto pogriješio, dobio ukor. Nije se na taj način pratilo članove. Stoga u njihovim dosjeima nema ništa senzacionalno, ali na osnovi njih zna se tko je sve bio član Saveza komunista Hrvatske. Ono što su radile obavještajne službe nije u arhivi SDP-a – zaključuje Plećaš.
