ZAGREB – Svaka zemlja ima svoje krvave mrlje i niti jedna nije pošteđena ponavljanja strahota i zato je važno odati poštovanje svim žrtvama sustavnog kršenja ljudskih prava i raditi na utvrđivanju činjenica te njegovati kulturu sjećanja, poručila je Vesna Teršelič iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću na Međunarodnoj konferenciji posvećenoj otporu nasilju, zagovaranju pravde, utvrđivanju činjenica i razvijanju kulture sjećanja.

Teršelič je naglasila važnost faktografije i to je jedan od razloga zbog kojega se koristi termin »utvrđivanje činjenica«, a ne »istina«. Založila se za to da dokumentacija koja se odnosi na razdoblje Domovinskog rata, zaključno s mirnom reintegracijom Hrvatskog podunavlja, bude dostupna. Pozvala je Vladu da ukloni ploču s ustaškim pozdravom iz Jasenovca, te da stvori preduvjete za obilazak mjesta kao što su Jasenovac, gdje Spomen-područje obiđe tek 10.000 ljudi godišnje, i Goli otok. Teršelič je kao pozitivan primjer navela memorijalni centar »Lipa pamti« gdje je uz podršku Primorsko-goranske županije i Europske unije »stvoren muzej koji vrijedi posjetiti«.

Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo ustvrdila je da u zemljama bivše Jugoslavije ne postoji volja za pravo na znanje i suočavanje s prošlošću. Dio dokumenata koji se odnose na ratove od 1991. do 2001. godine države su pod pritiskom predale Haškom sudu i ti su dokumenti objavljeni. No, brojni dokumenti, uključujući i one koji su korišteni u procesima za ratne zločine vođene pred nacionalnim sudovima, i dalje su nedostupni javnosti. Navela je da je u Srbiji kompletna dokumentacija koja se tiče 37. motorizirane brigade proglašena službenom tajnom na 35 godina. Kandić smatra da države moraju napraviti »minimalan korak« i utvrditi identitet žrtava i okolnosti pod kojima su ubijeni te na tome stvarati kulturu pamćenja.

Jens Rommel iz njemačkog Središnjeg ureda za istraživanje nacionalsocijalističkih zločina, koji je zbog potreba progona nacista svoj ured otvorio i u Južnoj Americi, kazao je da je na području nekadašnje Zapadne Njemačke vođen postupak protiv 172.000 osoba, ali optužnice su podignute tek protiv svake desete osobe, a osuđujućih je presuda 6.700.

– Njemačka ima političku odgovornost. Nacističke je zločine organizirala ili u najmanju ruku tolerirala njemačka država, kazao je Rommel.

Boguslaw Czerwinski, voditelj Povjerenstva za progon zločina protiv poljskog naroda pri Institutu nacionalnoj sjećanja kazao je da se bavi i nacističkim i komunističkim zločinima, te drugim zločinima genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti u razdoblju od 1917. do 1990. godine.

Povjerenstvo kojem je na čelu Czerwinski bavilo se sovjetskim pokoljem poljskih časnika u Katynskoj šumi, zločinima počinjenima u Auschwitzu i zločinima počinjem za vrijeme socijalističkog razdoblja poljske povijesti, posebno nakon uvođenja ratnog stanja 1981. godine. Trenutačno vode postupak protiv 98-godišnjeg zapovjednika ukrajinske milicije koja je služila u nacističkim formacijama, a koji je odgovoran za pokolj 44 civila i koji živi u SAD-u.

– Nije nam samo dužnost progoniti nacističke i komunističke zločine, to je i počast ljudima koji su se borili protiv dva totalitarna režima, poručio je Czerwinski.