U troškove, osim liječenja bolesti uzrokovanih zagađenjem zraka, uključen je i trošak bolovanja, gubitak radnih dana, a time gubitak u gospodarstvu općenito. Samo kardiovaskularne bolesti, djelomično uzrokovane zagađenjem zraka, godišnje u Europi odnesu dva milijuna života i vodeći su europski uzrok smrti
ZAGREB - Termoelektrane na ugljen u 30 europskih zemalja – 27 u Europskoj Uniji te u Hrvatskoj, Srbiji i Turskoj, godišnje uzrokuju preranu smrt čak 23.000 ljudi i trošak u zdravstvu, neposredno onda i u gospodarstvu, do čak 54,7 milijardi eura – stoji u procjeni troškova povezanih sa emisijom štetnih tvari iz elektrana na ugljen u Europi, prvoj takvoj ikad, koju je objavio HEAL (Health and Environment Alliance), vodeća europska neprofitna organizacija koja se bavi utjecajem okoliša na zdravlje ljudi, a okuplja stručnjake iz raznih područja.
Termoelektrane na ugljen su »nevidljivi ubojice«, stoji u izvještaju naslova »Neplaćeni zdravstveni računi«, uz zaključak kako ni najmodernija tehnologija ne može spriječiti daljnji utjecaj ovih elektrana na zdravlje. Između 80 i 90 posto europske urbane populacije izloženo je štetnom utjecaju termoelektrana na ugljen, čije emisije uzrokuju plućne i kardiovaskularne bolesti. Samo u 27 zemalja EU-a, navodi se u izvješću, termoelektrane koje koriste ugljen uzrokuju 18.200 preranih smrti godišnje, oko 8.500 novih slučajeva kroničnog bronhitisa i gubitak više od četiri milijuna radnih dana.
Starost elektrana
»Ovi su rezultati još i više zabrinjavajući kad se uzme u obzir da korištenje ugljena opet, nakon više godina opadanja, raste«, izjavio je Genon Jensen, čelnik HEAL-a. Njemačka, koja je, zajedno s Poljskom i Rumunjskom, odgovorna za više od polovice zdravstvenog računa kojeg uzrokuju termoelektrane na ugljen, radi na novim kapacitetima nakon što je odlučila zatvoriti nuklearne, dok iz ugljena Europa općenito dobija četvrtinu potrebne električne energije. Polovica europskih elektrana na ugljen, pritom, starija je od 25 godina, deset posto ih ima i preko 40 godina.
Prema HEAL-ovoj procjeni, Hrvatsku njene termoelektrane, ali i utjecaj okolnih, godišnje koštaju i do 234 milijuna eura zdravstvenih troškova, uključujući i trošak bolovanja, gubitak radnih dana, time gubitak u gospodarstvu općenito. Riječ je o za nas velikom trošku, ali malom iznosu u odnosu na, primjerice, gotovo pet milijardi eura godišnje, koliko iznosi procijenjeni godišnji trošak Srbije, ili 6,6 milijardi, koliki je on u Turskoj. Najveće »neplaćene račune« proizvode termoelektrane na ugljen u Poljskoj (8,2 milijarde godišnje), Rumunjskoj (6,4) i Njemačkoj (6,3 milijarde), dok su sušta suprotnost, primjerice, Švedska, sa troškom od sedam milijuna eura, Latvija sa tri milijuna ili Danska sa 63, odnosno Austrija sa 75 milijuna eura.
Obnovljivi izvori
»Postoji li čisti ugljen?«, jedno je od pitanja na koja pokušava odgovoriti ovo istraživanje, a trebalo bi zanimati i hrvatske građane, kojima se gradnja budućeg Plomina C prezentira kao gradnja puno čišćeg postrojenja od postojećeg. Kako zaključuju stručnjaci u ovoj studiji, »tehničke su prednosti modernih, čišćih termoelektrana na ugljen veće, ali poboljšanja mala«. Efikasnost postojećih, starih termoelektrana u Europi iznosi od 34 do 40 posto, dok nova genercija doseže maksimalnu efikasnost od 46 posto u slučaju korištenja antracita, odnosno 43 posto u slučaju lignita. Drugim riječima, to znači da se i dalje više od polovice ugljena, spaljenog u »visokoefikasnim« novim postrojenjima, ne pretvara u električnu energiju.
»Smanjenje zagađenja zraka, uzrokovanog radom termoelektrana na ugljen, značajno bi uštedjelo zdravstvene budžete u Europi«, ističe Jean-Paul Sculier, tajnik European Respiratory Society-a. Nove elektrane na ugljen, kaže se u istraživanju, Europi nisu potrebne, već sve kapacitete treba usmjeriti ka obnovljivim izvorima energije. U protivnom, stoji u zaključku, zdravstveni će troškovi biti pogubni po državne budžete.
