Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 4
Sutra: 16° 16° 4
16. listopada 2019.
Tomislav Debeljak

TKO JE KRALJ ŠKVEROVA Za vrijeme SDP-a postao vlasnik Brodosplita, HDZ mu otvorio vrata za Uljanik

TKO JE KRALJ ŠKVEROVA Za vrijeme SDP-a postao vlasnik Brodosplita, HDZ mu otvorio vrata za Uljanik
TKO JE KRALJ ŠKVEROVA Za vrijeme SDP-a postao vlasnik Brodosplita, HDZ mu otvorio vrata za Uljanik
Autor:
Objavljeno: 9. veljača 2019. u 15:47 2019-02-09T15:47:09+01:00

RIJEKAHoće li nakon Danka Končara i njegovog neuspješnog pohoda Tomislav Debeljak biti taj kojemu će uspjeti da ga ova Vlada Andreja Plenkovića okruni za kralja hrvatske brodogradnje, odnosno onog što je od nje još ostalo?
Odgovor na ovo pitanje morat će se pokazati u idućim tjednima, a bit će svakako zanimljivo pratiti koliki će to novac i odakle Debeljak staviti na stol da kupi ovu krune s kojom idu nove milijarde kuna državnog novca.

Ovaj 44-godišnji Samoborac uspio je obiteljski obrt razgranati do impozantnog poslovnog carstva, barem kada je u pitanju broj tvrtki. Jer, uz Debeljakovo ime, što ga vjerojatno čini svojevrsnim rekorderom, u sudskom registru povezano je čak 80 tvrtki u kojima jest ili je bio predsjednik ili član uprave, direktor ili osnivač.

Vol na ražnju

Vlasnikom najvećeg hrvatskog brodogradilišta, onog splitskog, postao je u eri Milanovićeve Vlade i tadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, danas koalicijskog partnera HDZ-a. Ozdravljenje splitskog brodogradilišta država je subvencionirala sa 1,5 milijardi kuna, a Debeljak se s druge strane potpisom privatizacijskog ugovora obvezao na 2,4 milijarde kuna, kao vlastiti doprinos.

Ostalo je zabilježeno da je svoj dolazak u Split i svoju dotad najveću poslovnu akviziciju zafeštao volom na ražnju i pečenom janjetinom, s obećanjem škveranima da ih čeka nova era. Koja je i uslijedila, samo ne na način na koji su to tada, uz pečeno meso i grah, vjerojatno zamišljali splitski škverani. Mudro je to Debeljak odigrao. Natezanja sa sindikatima i kolektivnim ugovorom oko zbrinjavanja viška radnika riješio je tako da je svim radnicima, a bilo ih je više od 3.000, podijelio otpremnine, skupa s otkazima, a onda je njegov tim odlučivao koga će se pozvati nazad i ponovo zaposliti. Ostalo je zabilježeno i to da se nitko od radnika i sindikalista, kad se zamahalo novcima od otpremina, nije bunio, niti se zapitao što možda iza toga slijedi. Cinici bi mogli reći kako ih ne čudi što je Debeljak tada bio tako široke ruke jer je tih dvjestotinjak milijuna kuna, koliko je taj potez koštao, navodno stiglo iz državne blagajne.

Prema zadnjem javno dostupnom izvješću o poslovanju Brodosplitovog holdinga, koncem 2017. godine u njemu je bilo zaposleno 2.015 radnika, ali s prilično visokom fluktuacijom jer je te godine otišlo 445 radnika, a istovremeno novozaposlenih je bilo 436. Prema istom tom revidiranom izvješću, Brodosplitov holding bio je razlomljen na čak 46 tvrtki, a u konsolidiranoj bilanci iskazan je prihod od prodaje od 608 milijuna kuna odnosno osamdesetak milijuna eura. Osim za reviziju poslovanja svojeg Brodosplita, Debeljak je zagrebački tim iz Deloitta koristio i u dubinskom snimanju Uljanik grupe, slijedom čega je ispalo da su ukupne dubioze koje bi država trebala sanirati, i to u startu, oko 1,4 milijarde eura.

Zanimljivo je spomenuti kako je upravo revizorska kuća Deloitte bila angažirana kao dodatni nadzor u procesu restrukturiranja »3. maja«, pored Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod. S obzirom da se radilo o specifičnoj situaciji s dva brodogradilišta, Europska komisija zahtijevala je ekstra nadzor kako ne bi dolazilo do prelijevanja novca od državne potpore iz jednog u drugo brodogradilište.

Rekorder po dobiti

Upravo je to bio primarni zadatak Deloitta, kontrolirati da ne dođe do prelijevanja onih 847 milijuna kuna državne subvencije namijenjenih striktno »3. maju« iz kojeg je, podsjetimo još jednom, tijekom godina Uljanik brodogradilištu posuđeno i nikad vraćeno više od pola milijarde žive love.
Debeljak će ostati ubilježen i kao apsolutni rekorder po dobiti u hrvatskim brodogradilištima. Vrijedi spomenuti da je tu, 2013. godinu, zaključio sa sedamstotinjak milijuna kuna u plusu. Što se zapravo dogodilo, ostalo je nejasno. Tadašnje objašnjenje iz Brodosplita bilo je da su po zahtjevu revizije morali u prihode za 2013. uvrstiti i one koje su kao potporu za restrukturiranja škvera trebali tek dobiti od države u idućim godinama. Međutim, ostalo je zabilježeno i to da u drugim dvama brodogradilištima, Končarevom Brodotrogiru i »3. maju« nisu tako postupili, da u poslovnoj 2013. nisu knjižili buduće uplate od države.

Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod, kao nadzorno i izvještajno tijelo hrvatske Vlade u procesu restrukturiranja domaćih navoza, u svojim je izvješćima, na koje se kasnije pozivala i Državna revizija, upozoravala da se državni novci u Splitu troše nenamjenski, uz druge zamjerke. Ipak, proračunski nadzor Ministarstva financija, koji je proveden u Brodosplitu, to nije ničim potvrdio. Pomoćnik ministra gospodarstva Zvonimir Novak u prekjučerašnjoj emisiji HTV-a »Otvoreno« na tu temu ustvrdio kako su novci od državne potpore u splitskom škveru trošeni namjenski.

Poslovi s vojskom

Prema podacima te iste Hrvatske brodogradnje-Jadranbrod koja je, uzgred spomenimo, u svojim izvješćima prema Ministarstvu gospodarstva upozoravala i na sve alarmantniju situaciju u »3. maju« odnosno u Uljanik grupi, puno prije nego je sve »grunulo« i otišlo kvragu, tijekom petogodišnjeg procesa restrukturiranja u splitskom škveru isporučeno je ukupno 18 plovnih jedinica, od čega se četiri vode kao gotova broda prema stupnju izgrađenosti i opremljenosti kod isporuke. Imao je Debeljak i vrijedan posao s Talijanima. Radio je čelične segmente, brane u projektu Vrata Venecije. Taj posao Brodosplitu je donio prihod od sedamdesetak milijuna eura.
Valja reći i da je ovaj, još uvijek neokrunjeni kralj onog što je ostalo od domaće brodogradnje, dobio bio i 385 milijuna kuna vrijedan posao s Ministarstvom obrane za izgradnju pet obalnih ophodnih brodova za ratnu mornaricu. Ugovor je potpisan još u vrijeme mandata Ante Kotromanovića, početkom prosinca 2014. godine, a ugovorni rok za isporuku prvog broda iz serije bio je 15 mjeseci, dakle, trebalo je to biti početkom 2016. godine. Isporučen je prije dva mjeseca. Pisalo se po medijima o njegovoj problematičnoj izgradnji i postavljalo pitanje odstupanja od ugovorenih karakteristika. Prema dostupnim informacijama, obalni ophodni brod »Omiš«, kao prototip, trenutno je u fazi potvrđivanja taktičko-operativnih karakteristika, odnosno svojevrsnog testiranja u stvarnim uvjetima, nakon čega bi u Ministarstvu obrane, odnosno HRM-u, trebali odlučiti hoće li s Debeljakom dogovoriti i potpisati gradnju preostala četiri broda.

Prema knjizi narudžbi brodova u našim škverovima, objavljenoj na stranici Jadranbroda, Debeljak taj segment pokušava popuniti novogradnjama koje je ili počeo, ili će tek početi graditi za vlastitu flotu, onu Brodosplit-Plovidbe dok se za vanjske naručitelje pokušava završiti, kako su ga sa splitskih navoza promovirali u hrvatskoj javnosti, najveći jedrenjak na svijetu, ugovoren s kompanijom Stars Clipper s Bahama.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.