Zagrebačka Gradska skupština na svojoj će sjednici u četvrtak, 31. kolovoza ove godine, sada je to više nego izvjesno, donijeti odluku o tome da se Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske. U trenutku kada se piše ovaj tekst za takvu je odluku 27 od ukupno 51 gradskog zastupnika. Do neki ih je dan bilo 26, ali kao je zagrebačka politika uvijek bila jako dinamična disciplina, u četvrtak je Radenko Tomić, koji je u Gradsku skupštinu bio izabran na listi SDP-a, iznenada odlučio da su mu bliži projekti i program koje nude Milan Bandić i njegova stranka. Pa je naglo odlučio promijeniti stranku, iz SDP-a je prešao u stranku zagrebačkoga gradonačelnika.

Taj je potez u Zagrebu izazvao čitav niz prognoza o tome kako je Bandić odlučio u zadnji čas prikupiti novu većinu u kojoj ne bi bilo petero zastupnika stranke Neovisni za Hrvatsku koji svoju podršku Bandiću uvjetuju promjenom imena Trga maršala Tita. Međutim, čak da zagrebački gradonačelnik u nekoj primisli i ima namjeru izbaciti Neovisne za Hrvatsku iz svih kombinacija za to bi mu trebalo puno više vremena od samo pet dana koliko nas očekuje do zasjedanja Gradske skupštine na kojoj će Josip Broz ostati bez jednog od najljepših zagrebačkih trgova.

Da će tome biti tako smatra i Zlatko Hasanbegović kojeg nimalo ne brine činjenica da je Bandićeva stranka jača za jednog gradskog zastupnika.

– Ne vjerujem da će išta poremetiti naš dogovor s Bandićem da se mijenja ime Trga. To što je kolega Tomić otišao iz SDP-a puni više govori o rasulu koje vlada u ovoj stranci, a puno manje predstavlja nekakav nagovještaj da bi Bandić išao u stvaranje nekakve nove većine u kojoj nas ne bi bilo, smatra Hasanbegović. On se ne boji ni najava SDP-a da će ova stranka kada se vrati na vlast u Zagreb vratiti Trgu Titovo ime.

JNA i Ulica socijalističke revolucije

– Dolazak SDP-a na vlast u Zagrebu je vjerojatan kao i da vas kada hodate ulicom pogodi meteor. U svakom slučaju trudit ćemo se da oni nikada ne dođu na vlast. Uostalom, sjećam se da se se početkom devedesetih jako bunili i slično najvaljivali kada su se u Zagrebu ukidali prilaz JNA i Ulica socijalističke revolucije. A kada su došli na vlast to nisu učinili. Slično se dogodilo i u brojnim gradovima i općinama gdje su bila ukinuta Titova šetališa, prilazi ili ulice, a da ih SDP nije vraćao kada je bio u prilici. Tako će biti i u Zagrebu, kaže Hasanbegović. On ne smatra vjerojatnom ni mogućnost da se u Zagrebu dogodi obratni Vukovar, odnosno da sada ljevičari počnu skidati ploče s uličnim natpisima.

– Takve su skupine jako malobrojne. Oni svi stanu u dva kafića ispred Kina Europa. Ti ljudi iracionalno brane stvari koje su nespojive s vrijednostima današnje Europe i svijeta, zaključuje Hasanbegović.

Njegova stranka u ovom trenutku u Gradskoj skupštini ima pet zastupnika koji su nužni za održavanje većine koja u njoj podržava aktualnog gradonačelnika Milana Bandića. Preostali članovi su do neki dan bili 14 zastupnika iz Bandićeve stranke, te sedam zastupnika HDZ-a. To je ukupno bilo 26 zastupnika, odnosno samo jedan više od apsolutne većine od ukupno njih 51. Nakon što je u njihove redove prešao i Radenko Tomić omjer je sada gore spomenutih 27 prema 24.

U političkim se kuloarima priča da je moguć prelazak još jednog zastupnika SDP-a u Bandićev tabor što bi njegovu većinu povećalo na 28. Ako bi se to dogodilo postavilo bi se pitanje bi li Bandić pokušao pronaći negdje još troje zastupnika s pomoću kojih bi prestao biti ovisan o Bruni Esih i Hasanbegoviću.

Pretumbacije su u zraku

Među 24 sadašnja oporbena zastupnika nalazi se njih osam koju su izabrani s liste Sandre Švaljek. I ona i članovi HSLS-a koji s bili na toj listi već su jednom surađivali s Milanom Bandićem. Ona mu je bila zamjenika na izborima prije četiri godine nakon kojih je predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, koji je također gradski zastupnik, postao predsjednik Gradske skupštine. Isto toliko zastupnika ima i koalicijska lista SDP-a i njegovih partnera, dva zastupnika Anke Mrak Taritaš, jedan HSU-ovac, te četvero u koaliciji Zagreb je naš. U Gradskoj je skupštini i HNS-ovac Tomislav Stojak koji je u ostao u stranci i nakon što je ona na državnoj razini ušla u koaliciju s HDZ-om, ali je u Zagrebu zasad ostao u oporbi. Kako se može neslužbeno doznati, na njemu bi mogao biti veliki pritisak da se i formalno priključi koaliciji Bandića i HDZ-a kakve već postoji i na državnoj razini. U zadnjih je osam godina u koaliciji s Bandićem uvijek bila i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) koja u ovom trenutku ima jednog gradskog zastupnika. Predsjednik ove stranke na nacionalnoj razini Silvano Hrelja već je javno naglasio da je spreman podržavati Vladu Andreja Plenkovića oko strateških projekata vezanih za umirovljenike. Stoga ne bi bilo neočekivano da svoj prilog vladajućoj koaliciji HSU da i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Ali sve te eventualne pretumbacije su u zraku i teško da se mogu ostvariti prije sljedećeg četvrtka kada će se glasati o Titovom trgu.