Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
12. studenoga 2019.
350. obljetnica

Sveučilište u Zagrebu proslavilo veliku obljetnicu, predsjednica uručila povelje

Foto D. Jelinek
Foto D. Jelinek
Autor:
Objavljeno: 4. studeni 2019. u 7:02 2019-11-04T07:02:30+01:00

Središnja proslava 350. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, održana je u nedjelju navečer u Zagrebu, uz jedinstvenu ocjenu govornika, predstavnika državnog vrha i akademske zajednice, kako je riječ o stožernoj nacionalnoj instituciji temeljenoj na autonomiji i čuvaru hrvatskog nacionalnog identiteta.

Na svečanosti su sudjelovali premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je rektoru Sveučilišta Damiru Borasu tom prigodom uručila i povelje zagrebačkom Sveučilištu te fakultetima koji su proslavili više od sto godina djelovanja.

Predsjednica Republike čestitala je rektoru Borasu, kazavši da je 350. obljetnica Sveučilišta ponos ne samo Zagreba nego i cijele Domovine. Naglasila je da je akademska zajednica u svakom društvu najvažnija snaga koja pridonosi razvoju dijaloga temeljenog na stručnosti, odnosno poznavanju materije o kojoj se raspravlja.
Grabar-Kitarović kazala je da je kao hrvatsku predsjednicu ponosom ispunjavaju posjeti najistaknutijim sveučilištima u svijetu gdje je svjedočila uspjesima hrvatskih znanstvenika koji su svoje diplome stekli na Sveučilištu u Zagrebu.

Podsjetila je da je hrvatsko društvo suočeno s velikim demografskim problemima, sa znatno većim brojem nepopunjenih upisnih kvota na sveučilištima te s odlaskom mladih stručnjaka pa i sve lošijim rezultatima državnih matura. Pozvala je sveučilišta da ne budu zatočena u institucionalnim bedemima nego da budu živo vrelo stvaralačkog oplemenjivanja društva i oslonac razvoju države u svim njezinim funkcijama.

Potrebno nam je sigurno sidro napretka, a ujedno i sidro očuvanja identiteta, utemeljena u našoj bogatoj tradiciji, zaključila je predsjednica Grabar Kitarović.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da Vlada cijeni obrazovanje, zbog čega je poduzela važnu strukturnu reformu i stvorila povoljnije financijske uvjete. U posljednje tri godine proračun za znanost i obrazovanje povećan je s 13,9 na 17,3 milijarde kuna. Od toga ove godine samo na sveučilišta i veleučilišta ide 4,7 milijarde kuna, što je povećanje od 660 milijuna kuna ili gotovo 17 posto u odnosu na prije tri godine, kazao je.

Za 2020. proračun za znanost i obrazovanje povećava se za dodatnih 1,3 milijarde kuna na ukupno 18,6 milijardi kuna. To znači da za 34 posto u našem mandatu povećavamo sredstva za znanost i obrazovanje. Istodobno iz europskih fondova ugovoreno je 2,5 milijardi kuna, naglasio je premijer Plenković.

Podsjetio je da je Hrvatska postala pridružena članica CERN-a i Europske svemirske agencije.

Naš je cilj izgradnja sustava koji potiče izvrsnost, inovativnost i kreativnost. Hrvatska sveučilišta trebaju se pripremiti za pridruživanje budućem europskom obrazovnom prostoru koji bi trebao postati stvarnost do 2025. godine kako bi se smanjila fragmentiranost europskog istraživačkog i znanstvenog prostora, rekao je Plenković.
U tom pogledu, naglasio je, prioriteti hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u 2020. na području obrazovanja i znanosti bit će usmjereni na jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i ljudskih potencijala,

Uloga hrvatskih sveučilišta u tom procesu trebala bi biti fokusirana na promicanje izvrsnosti kvalitetnih studijskih programa, zajedničkih studija i diploma s partnerskim sveučilištima, jačanja atraktivnosti studija za strane studente i istraživače, razmjene novih ideja i iskustava i mobilnost profesora i osoblja, dodao je.
Jedna od glavnih poluga na putu izgradnji europskog obrazovnog prostora je nova inicijativa saveza europskih sveučilišta. Siguran sam da će i Zagrebačko sveučilište prepoznati vrijednost te europske inicijative za vlastitu modernizaciju, još veću otvorenost za suradnju s partnerima te za daljnje napredovanje na ljestvici sveučilišta na europskoj i globalnoj razini, zaključio je premijer Plenković.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner kazao je da neizbježno spomenuti ime Josipa Jurja Strossmayera, utemeljitelja modernog sveučilišta, koji je vjerovao da hrvatski narod može i treba ići ukorak s ostalim kulturno razvijenim narodima Europe. I išao je, kazao je Reiner.

Upozorio je da su mladima dostupne kvalitetne informacije, ali i on štetne, koje »mogu odvesti u slijepa bespuća«. Ocijenio je da su danas više nego ikad potrebni životni učitelji koji će pomoći mladoj osobi naći ispravan put, i izgraditi ljudskost, čovjekoljublje i domoljublje.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras kazao je da svoj istaknut položaj Sveučilište u Zagrebu zahvaljuje temeljenoj odrednici svih sveučilišta – sveučilišnoj autonomiji.

Ona je osigurala da je usprkos raznim povijesnim okolnostima - od potpore do zadiranja u slobodu govora i u pravo na akademsku autonomiju, u koju se ni najautoritarniji režimi nisu usudili do kraja zadirati – Sveučilište u Zagrebu ostvarilo kontinuitet. Tako je ostalo, uz ne uvijek dovoljnu potporu politiku, najbolje hrvatsko sveučilište i jedno od najboljih u okružju, kazao je.

Iako se pritisci u raznim oblicima pojavljuju nažalost i danas, zagrebačko Sveučilište je uvijek imalo snage i društvene svijesti ostati svjetionikom slobode, znanja, zajedništva tolerancija i ljubavi prema domovini, rekao je rektor Boras

Zahvaljući autonomiji i drugom, ono je najbolje sveučilište u Hrvatskoj, a u mnogim pogledima i u okružju, u kvaliteti podučavanja, znanstvenoj djelatnosti, transferu znanja i tehnologija u kulturnom umjetničkom i društvenom djelovanju i u pomaganju svim hrvatskim javnim i privatnim sveučilištima, uključujući Sveučilište u Mostaru na kojem se jedinom u BiH nastava drži na hrvatskom jeziku, zaključio je Boras.

U povodu svečane obljetnice predsjednica Grabar-Kitarović je Sveučilištu u Zagrebu dodijelila Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos promicanju izvrsnosti, jačanju društvene svijesti o važnosti znanja i znanosti u suvremenom društvu, razvoju akademskog dijaloga i društvenog napretka Republike Hrvatske
Također, predsjednica je dodijelila povelje fakultetima Sveučilišta u Zagrebu koji su ove ili ranijih godina obilježili stotu obljetnicu postojanja i rada: Katoličkom bogoslovnom fakultetu, Pravnom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Farmaceutsko-tehnološkom fakultetu, Šumarskom fakultetu, Akademiji likovnih umjetnosti, Arhitektonskom fakultetu, Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Građevinskom fakultetu, Učiteljskom fakultetu i Veterinarskom fakultetu.

Na svečanosti u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, pored najviših državnih dužnosnika, brojnih ministara i saborskih zastupnika, bili su nazočni predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Rektorskoga zbora i rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum, kao i svi rektori sveučilišta u Hrvatskoj, kardinal Josip Bozanić, mitropolit zagrebačko-ljubljansk Porfirije, predstavnik Islamske zajednice u Hrvatskoj i brojni drugi.

Ministrica znanosti i visokog obrazovanja Blaženka Divjak, koja je bila nazočna, nije posebno spominjana, osim u pozdravu prilikom obraćanja predsjednika Vlade Plenkovića. Na upit njezinom uredu kako to ministrica tumači, odgovoreno je da »za sada neće komenirati«.

Na svečanosti je prikazan i film o povijesti Sveučilišta u Zagrebu, redatelja Jakova Sedlara i autora teksta Hrvoja Hitreca.

Povijest zagrebačkog Sveučilišta počinje 23. rujna 1669. kada su diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište godinu 1669. uzima kao godinu svojega utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta. Od tada filozofski studij u Zagrebu, koji je počeo 1662., djeluje i formalno-pravno kao Neoacademia Zagrabiensis, odnosno kao javnopravna visokoškolska ustanova.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.