Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je MUP-u do sada na provjeru poslao 36 registarskih oznaka vozila s kojima je unatrag nekoliko dana slovenska ambalaža stizala u Hrvatsku zbog povratne naknade od pola kune – odgovor je Fonda našem listu na pitanje što je pokazala njihova dosadašnja kontrola na terenu. Naš list je, podsjetimo, prije nekoliko dana objavio priču djelatnika na otkupu ambalaže u Hrvatskoj, koji je pisao i ministru zaštite okoliša Slavenu Dobroviću, a koji otkriva kako prazna slovenska ambalaža ulazi u Hrvatsku u ogromnim količinama, na čemu njeni donosioci zarađuju velik novac, tjerajući Fond za zaštitu okoliša u sve veći minus.

Slovenskim proizvođačima vode, mineralne vode, piva i ostalih pića odnosno napitaka nije, naime, zabranjeno da na sve svoje proizvode – kako one koje izvoze u Hrvatsku, tako i one za slovensko tržište – stavljaju iste etikete, s povratnom naknadom od 0,50 kuna. Oni, pritom, za ono što ostaje u Sloveniji ne plaćaju Fondu za zaštitu okoliša u Hrvatskoj ekološke naknade za kasnije zbrinjavanje tog otpada, niti slovenski potrošači prilikom kupnje tih proizvoda plaćaju povratnu naknadu u cijeni. »Poduzetni« Slovenci, ali moguće i hrvatski građani, dosjetili su se i slovensku praznu ambalažu u velikim količinama prebacivati u Hrvatku, gdje su im trgovci odnosno drugi otkupni centri dužni isplatiti povratnu naknadu od pola kune. Riječ je, dakle, o čistoj zaradi od 500 kuna za svakih tisuću boca – novac koji nitko nije ranije uplatio, kao u slučaju ambalaže na hrvatskom tržištu.

Tehnički propusti

Nakon objave priče u našim novinama, ministar Dobrović je zatražio od Fonda provjeru navoda te poduzimanje odgovarajućih koraka, nakon čega je s MUP-ovom Upravom za granicu održan sastanak te pojačan nadzor. Fond je od trgovaca u Hrvatskoj, odnosno svih svojih ugovornih prodavatelja koji preuzimaju otpadnu ambalažu od pića zatražio da zapišu i dostave mu registarske oznake vozila potrošača za koje sumnjaju da iz Slovenije dovoze ambalažu na otkup.

Dobrović je jučer najavio da će »promjena svakako biti jer je nedopustivo da se hrvatski novac troši na zbrinjavanje slovenske ambalaže«. »Brzo ćemo poduzeti korake. Bilo je nekih tehničkih propusta na terenu, ali sustavne greške ćemo nastojati riješiti«, kazao je Dobrović. Na pitanje koliko je novaca Hrvatska dosad potrošila na povratnu naknadu, ali i ekološko zbrinjavanje slovenske ambalaže, odgovorio je kako to ne zna, dok nije odgovorio ni na pitanje hoće li, i što Hrvatska poduzeti da se slovenskim, ali i drugim proizvođačima pića i napitaka u regiji zabrani da stavljaju jednake etikete – s povratnom naknadom od pola kune – i na ambalažu koja ide u izvoz u Hrvatsku, i na ono što ostaje na njihovim, domaćim tržištima. »Ne bih se usudio više govoriti o tome, riječ je o tehničkim detaljima. Problem ćemo analizirati i pronaći rješenje«, najavio je samo Dobrović.

»Fond je nakon prvog saznanja o prekograničnom prometu otpadnih boca o tome izvijestio MUP te od prodavatelja zatražio dojavu stranih registracija vozila potrošača za koje se sumnja da su dostavili na otkup otpadnu ambalažu koja nije prijavljena Fondu i za koju nije obračunata naknada gospodarenja otpadnom ambalažom. Do sada nam je dojavljeno 36 stranih registarskih oznaka vozila te je Fond ove podatke proslijedio MUP-u na daljnje postupanje«, odgovoreno je našem listu iz Fonda. Je li MUP do sada već otkrio radi li se o organiziranom kriminalu, u Fondu ne navode.

Ukinuto ograničenje

Zanimljivo je da je Fond 2015. godine, iz nepoznatog razloga, ukinuo ograničenje broja boca odnosno limenki koje se mogu donijeti na otkup. Dotad je u Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu stajalo ograničenje prema kojem je »prodavatelj dužan od potrošača preuzeti do 80 boca dnevno« koje je 2015. godine izbačeno iz pravilnika. U Fondu naglašavaju kako ni dotad nije bilo ograničenja, jer je prodavatelj morao preuzeti do 80 boca, a ako je htio, mogao je i više. Ipak, u studenom prošle godine uputom Fonda uvedeno je ograničenje prema kojem je prodavatelj dužan preuzeti do 80 boca, odnosno da ne smije preuzeti više od toga po potrošaču dnevno. »Ovo je ograničenje uvedeno na zahtjev prodavatelja, kako bi lakše planirali svoj skladišni prostor u koji zaprimaju otpadnu ambalažu od pića od potrošača«, odgovaraju iz Fonda, zbog čega ostaje nejasno zašto su onda uopće mijenjali pravilo prema kojem trgovac mora preuzeti do 80 komada ambalaže, a više od toga samo ako želi, odnosno za to ima uvjeta. Kako je u svom pismu upozorio anonimni djelatnik na otkupu ambalaže, koji se javio i ministru Dobroviću, ukidanje ograničenja 2015. godine bila je posljedica sprege, što u Ministarstvu i Fondu do sada nisu komentirali. Iako u Fondu zaključuju kako »kontinuirano prate količinu sakupljenih otpadnih boca kako ne bi došlo do većeg povrata u odnosu na stavljeno na tržište«, činjenica je da je nadzor na granici sa Slovenijom uspostavljen tek nakon napisa našeg lista o švercu boca, kao i to da je Fond prošlu godinu, prvi put dosad, završio u velikom minusu od 750 milijuna kuna, u velikoj mjeri i zbog isplate povratne naknade za inozemnu ambalažu, i njeno zbrinjavanje.