Najviše birača bez osobne iskaznice u ratom pogođenim, vojno oslobođenim krajevima. Rekorder su Civljane u Šibensko-kninskoj županiji u kojima 33,7 posto birača nema osobnu iskaznicu
ZAGREB – Svaki 12. birač u Republici Hrvaskoj nema osobnu iskaznicu. Od 4.092.058 birača upisanih u popis birača u Hrvatskoj, osobnu iskaznicu nikada nije izvadilo ili im je ona istekla, a nisu podnijeli zahtjev za novom njih 339.650, odnosno 8,25 posto.
Od birača iz velikih gradova najuredniji su, kada je riječ o osobnim dokumentima, Splićani. Njih 5,8 posto, odnosno 9.477, nema osobnu iskaznicu. Slijedi Rijeka gdje je bez osobne 8.696 birača ili njih sedam posto. Na trećem je mjestu Zagrebu sa 7,4 posto. Međutim, njegovih 55.057 birača bez osobne iskaznice je čak 16,2 posto svih birača bez osobne iskaznice u Hrvatskoj. U Osijeku osobnu nema 8,8 posto, odnosno 9.145 birača.
Ministar uprave Arsen Bauk je za vrijeme prošlotjedne rasprave o predloženom Zakonu o registru birača u Saboru najavio da će u popisu birača u Hrvatskoj ubuduće biti samo one osobe koje imaju osobnu iskaznicu. To ne znači da birači koji nemaju osobnu iskaznicu neće moći glasati. Oni mogu izvaditi osobnu iskaznicu ili na dan izbora u nadležnom uredu državne uprave dobiti potvrdu i na temelju te potvrde se iz registra birača upisati u popis birača i potom se izjasniti na izborima.
No, brisanjem iz popisa birača 339.650 onih koji nemaju osobnu iskaznicu taj bi popis bio sveden na brojku od 3.777.188 birača u Hrvatskoj što je po svemu sudeći brojka koja više odgovara realnom stanju nego li sadašnja brojka od gotovo 4,1 milijun birača.
Pogleda li se broj birača koji nemaju osobnu iskaznicu po gradovima i općina u cijeloj Hrvatskoj dolazi se do zanimljivog zaključka. Stanje je najkritičnije, odnosno postotak birača bez osobne iskaznice, u područjima koja su izravno bila zahvaćena ratom, koja su bila okupirana, a koja su oslobođena i u ustavno-pravni poredak integrirana vojno-redarstvenim akcijama.
Povezanost broja birača bez osobne iskaznice i izbornih rezultata ne mora biti uzročno-posljedična. No, među općinama i gradovima s izrazito visokim postotkom birača bez osobne iskaznice najčešće su HDZ i SDSS. HDZ je tako na vlasti u Gospiću, Đulovcu, Lovincu, Perušiću, Udbini, Plaškom, Cetingradu, Pakracu, Popovcu, Okučanima, Majuru, Hrvatskoj Dubici, Petrinji, Sunji, Topuskom, Cista Provi, Civljanima, Kijevu, Kninu, Skradinu, Voćinu, Benkovcu, Obrovcu, Zemuniku Donjem, Lišanima Ostrovičkim, Voćinu. SDSS je na vlasti u Gračacu, Kistanjama, Erveniku, Biskupiji, Dvoru, Gvozdu, Šodolovcima, Jagodnjaku, Krnjaku, Vrhovinama. SDP je vlast na lokalnim izborima 2009. godine osvojio u Donjem Lapcu i Vojniću. HNS je, pak, pobijedio u Donjim Kukuruzarima.
To su područja na kojima je živio znatan broj pripadnika srpske nacionalne manjine, a mnogi od njih danas žive izvan Hrvatske. Po svoj prilici oni su izvadili domovnicu i putovnicu, riješili statusna pitanja, ali nikada nisu izvadili osobnu iskaznicu jer im ne treba. Dijelom je riječ i mjestima u kojima etnički dominiraju Hrvati, ali su neka od tih mjesta bila okupirana, stanovništvo protjerano i moguće je da danas žive u inozemstvu, pa im također ne treba osobna iskaznica. Dijelom je i riječ o pograničnim općinama prema Bosni i Hercegovini pri čemu s druge strane granice žive Hrvati koji gotovo svi imaju hrvatsko državljanstvo.
Rekorder su Civljane u Šibensko-kninskoj županiji u kojima 33,7 posto birača nema osobnu iskaznicu. Ta ja općina zanimljiva i zbog toga što ima 841 birača (274 bez osobne), a popisanih je osoba u toj općini na prošlogodišnjem popisu 244. Iz iste županije je i drugoplasirana općina, Biskupija pored Knina s 29,5 posto birača bez osobne, a i »brončana medalja« ostaje u istoj županiji, konkretno u Erveniku gdje je takvih birača 27,6 posto. Da postotak birača bez osobne iskaznice ima veze s ratom i posljedicama rata vidi se u još nekoliko općina i gradova te županije gdje je uslijed rata došlo do velikih demografskih promjena. U Kistanjama osobnu nema 19,5 posto birača, u Kninu 19,2 posto, Kijevu 17,9 posto, a Skradinu 17,2 posto.
Ratna ostavština itekako je vidljiva i na području Sisačko-moslavačke županije. Tamo je rekorder općina Majur s 27 posto birača bez osobne iskaznice. Slijede Gvozd (20,3 posto), Hrvatska Dubica (19,9 posto), Dvor (19,7 posto), Donji Kukuruzari (19,2 posto), a malo iza njih su Sunja 818,2 posto), Topusko (17,8) i Glina (16,9 posto). Općina i gradovi s visokim postotkom birača bez osobne iskaznice uglavnom su manji po broju stanovnika. Međutim, da postoje iznimke potvrđuje Petrinja u kojoj 14,1 posto birača, odnosno njih 3.920, nema osobnu iskaznicu. U Karlovačkoj županiji više od petine birača nema osobnu iskaznicu u Vojniću (22,5 posto) i Plaškom (20,5 posto), a nešto manje od petine u Krnjaku (16 posto) i Cetingradu (17,4 posto). Tom kontingentu općina teško stradalih ili okupiranih u ratu, a oslobođenih vojnim akcijama treba pridodati i Obrovac, Benkovac, Gračac, Lišane Ostrovičke i Zemunik Donji iz Zadarske županije gdje se postotak onih bez osobne kreće od 17,2 do 19,6 posto.
Ratne posljedice vidljive su i u Ličko-senjskoj županiji. Senj, Karlobag i Novalja jedina su mjesta s jednoznamenkastim postotkom ljudi bez osobne. U Vrhovinama je takvih 22,7 posto, Perušiću 21 posto, Donjem Lapcu i Udbini više od 18 posto, a županijskom središtu Gospiću točno 15 posto.
Visok posotak birača bez osobne primjetan je i u područjima Zapadne Slavonije koja su bila okupirana, a oslobođena su operacijom »Bljesak«. Konkretno, u Pakracu svaki peti birač nema osobu iskaznicu (20,5 posto), u Okučanima je takvih 17,6 posto, a Lipiku 17,1 posto. Od mjesta koja su stradala u ratu valja spomenuti i Voćin gdje je svaki četvrti birač (24,5 posto) bez osobne.
Da se način završetka rata odrazio i na urednost biračkih popisa vidi se iz podataka za dvije slavonske županije iznimno teško stradale u ratu. U Vukovarsko-srijemskoj županiji nema ni jednog grada ili općine u kojemu 14 posto ili više birača nema osobnu iskaznicu. Stanje je slično i u Osječko-baranjskoj županiji, ali tamo ipak valja zabilježiti Šodolovce (18,4 posto) i Popovac (17 posto).
Od gradova i općina koje su blizu Bosne i Hercegovine, a s druge strane granice žive Hrvati, valja istaknuti Cistu Provo (20,9 posto) u Splitsko-dalmatinskoj ili Janjinu i Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje oko 15 posto birača nema osobnu iskaznicu.
