GROŽNJAN  Sve dosadašnje reforme zdravstvenog sustava nisu uspjele riješiti dug koji taj sustav stvara. Manjak u zdravstvu u ovom trenutku iznosi barem 2,5 milijardi kuna, a može li se dug smanjiti samo reformama u zdravstvu ili je spektar promjena puno širi, pokušali su odgovoriti sudionici simpozija Mediji i zdravlje čije je 15. izdanje ove godine održano pod znakovitim naslovom »Duh/g vremena«.

Iako se pri posljednjoj sanaciji sustava zdravstva u njega usmjerilo 3,5 milijardi kuna, zdravstvo i dalje bilježi gubitke. Tako smatra aktualna zdravstvena administracija koja je i zaustavila proces sanacije bolnica, najvećih potrošača u sustavu.

Pomoćnik ministra zdravlja Denis Kovačić primjećuje da se zdravstvo stalno sanira, ali ni danas nije sanirano.

– Manjak u zdravstvu iznosi najmanje 2,5 milijarde kuna, neki kažu i više. Imali smo pokušaj centraliziranog upravljanja procesima kroz sanaciju bolnica i dodatno uloženih 3,5 milijarde kuna. Zatečeni dug pokazao je da nešto s procesom sanacije ne štima, kaže Kovačić. On priznaje da politička situacija možda utječe na provođenje predviđenih reformi, ali su same reforme, kako ističe, dobro zamišljene. Prema njegovom mišljenju potrebno je napraviti redizajn nacionalnog plana bolnica, srediti stanje s listama čekanja te srediti zakonsku regulativu. Donošenje novih zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju planira se iduće godine.

Zapetljali se u inovacije

Član saborskog Odbora za zdravstvo i pomoćnik ministra zdravlja u bivšoj vladi Dragan Korolija Marinić, smatra da nema nikakve potrebe za kretanjem iz početka kad je u pitanju reformiranje sustava. Osam reformskih mjera koje je zacrtala bivša zdravstvena administracija, prema njegovom mišljenju, trebalo je samo nastaviti.

– Nova se administracija, međutim, zapetljala u neke svoje inovativne metode koje nisu dale rezultate. Rezultati rada ovog Ministatsva zdravlja jednaki su rezultatima rada ove Vlade, dakle oni ne postoje. Ukinuti su programi koji su donosili dobrobit pacijentima, a najavljeni su neki koraci koji su srećom povučeni, kao što je povećanje dopunskog zdravstvenog osiguranja, navodi Korolija Marinić.

Ne slaže se da sanacija bolnica nije uspjela, kako kaže, sanaciju treba gledati u četverogodišnjem razdoblju: prve tri godine bolnice su stvarale dodatne obveze, a prošla godina će ostati zapamćena kao prva godina u kojoj je zdravstveni sustav poslovao pozitivno.

– Počeli su se vraćati dugovi i obveze su smanjene za 300 milijuna kuna. Prošla je godina bila prva godina u kojoj je sustav počeo poslovati pozitivno i vraćati svoje obveze, ističe Korolija Marinić.

Prosjek u EU

Problem duga u zdravstvu, prema mišljenju većine, ipak se ne može riješiti promjenama unutar zdravstvenog sustava. Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković, uzroke dugova u zdravstvu vidi u stanju gospodarstva, ali činjenici da država ne poštuje vlastite zakone kad je zdravstvo u pitanju.

– Ključni problem hrvatskog zdravstva je hrvatsko gospodrastvo. Nama nedostaje 288 tisuća zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih u Europskoj uniji. Kada bismo imali još toliko zaposlenih, imali imali bi 3,5 milijarde kuna više u zdravstvu, upozorava Jurković.

Nekadašnji zamjenik ministra zdravstva kaže da je o sanaciji nezahvalno govoriti jer ispada da je netko neuspješan, a gubi se iz vida činjenica da novac nedostaje jer sustav ne dobiva novac koji mu zakonski pripada. To je, kako kaže, nepoštivanje zakona od strane Ministarstva financija i Vlade. Procjene neisplaćenih zakonskih sredstava u razdoblju od 2012. do 2016. iznose vrtoglavih 7,8 milijardi kuna. Ako se uzme u obzir da je u istom razdoblju za sanacije sustava utrošeno 6,7 milijardi kuna, ispada da bi zdravstvo da je dobilo sva sredstva koja mu zakonski pripadaju danas imalo više od milijarde kuna viška.