Preferencije Slovenaca

Susjedska ljubav: Slovenci vole ljetovati u Hrvatskoj, ali ne vole podcjenjivanje

Biljana Savić

Od siječnja do srpnja zabilježeno je gotovo milijun dolazaka iz Slovenije / snimio  M. ANIČIĆ

Od siječnja do srpnja zabilježeno je gotovo milijun dolazaka iz Slovenije / snimio M. ANIČIĆ

Jedan od nedostataka, što se tiče slovenskih gostiju, proizlazi iz osjećaja još uvijek manjeg angažmana domaćina u odnosu na ostale strane goste, kaže Metka Bradetić, direktorica HTZ-a Ljubljana



Da Slovenci najradije ljetuju u Hrvatskoj, gdje su uz mnogo brojnije Nijemce i Talijane među glavnim gostima, i nije neka novina, a to potvrđuju i tradicionalne ankete koje se u Sloveniji rade u vrijeme godišnjih odmora. Da ljeti najčešće na odmor idu u Hrvatsku, u najnovijem je ispitivanju ljubljanskog Dela odgovorilo 49 posto anketiranih, 45 posto se odmara u domovini, sedam posto u Italiji, četiri posto u Španjolskoj, tri posto u Grčkoj, a ostali na drugim destinacijama.


– Slovensko tržište ove godine kod nas bilježi povećanje od pet posto. Uz sve političke nesuglasice imamo povećanje koje je veće od očekivanog. To dokazuje da je slovensko tržište nama itekako bitno, ali i da smo mi važna destinacija Slovencima. Više puta sam obišao Sloveniju, razgovarao s njihovim ministrom turizma i pozvao ga da zajedno s predsjedesnicom njihove turističke zajednice budu gosti na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma. Ne samo zato što su po broju noćenja i dolazaka jedni od najjačih u Hrvatskoj, već i zato što su to gosti koji poznaju naše tržište, upoznati su s omjerom cijene i kvalitete koji nudimo, i zato dolaze u sve većem broju, kaže ministar turizma Gari Capelli.


Vole prirodu


Da će ljetovati u Hrvatskoj ili u njoj barem jedan dan provesti na izletu, u ovakvim anketama pred sezonu redovno odgovara više od tri četvrtine ispitanika u Sloveniji. Kao razloge obično navode geografsku blizinu, prirodne ljepote, rodbinske i prijateljske veze, srodnost jezika, a ne treba zanemariti ni činjenicu da mnogi Slovenci u Hrvatskoj imaju i svoje nekretnine za odmor.




– Slovenci koriste sve kapacitete, od hotelskog do privatnog i kampova, ali važno je da oni dolaze u Hrvatsku na odmor više puta godišnje, i u predsezoni i u posezoni, koriste praktički svaki praznik za dolazak u Hrvatsku, sjetimo se samo 1. maja i Uskrsa, a ljeto da ne spominjemo. Očekujemo ih i u još većem broju, rekao je Capelli, naglasivši da Slovenci najviše cijene prirodu, kada je Hrvatska u pitanju posebno Kornate i Plitvice.



Jedna od hrvatskih destinacija u kojoj su Slovenci među glavnim gostima je i otok Krk. Direktorica TZ-a otoka Krka ističe da su oni u ukupnom prometu zastupljeni s 15 posto.


– Samo u 2016. godini ostvarili su preko 128 tisuća dolazaka i preko 661.000 noćenja. Slovenci vrlo rado dolaze na otok i vrsni su poznavaoci Krka, od smještaja, ponude i svih dogadanja koje prate. Najviše su zastupljeni u kampovima i u privatnom smještaju, a u manjem broju u hotelima, kaže Šale.


Po broju noćenja na Krku, Slovenci su najzastupljeniji odmah poslije Nijemaca, a ispred Talijana.



Osjećaj sigurnosti


Kako ističe Metka Bradetić, direktorica predstavništva HTZ-a u Ljubljani, ističe da su, osim povijesno-kulturne povezanosti, glavni razlozi zbog kojih Hrvatska na slovenskom tržištu već godinama drži visoku poziciju blizina, poznavanje jezika, tradicija, rodbinske veze, sličan način života, bogata gastronomija, enologija, prirodne ljepote i razvedenost obale te raznovrsnost ponude u smještajnim kapacitetima.


– Među prednosti svakako možemo ubrojiti i koncentraciju različite ponude na relativno malom prostoru te povezanost ponude s domaćim ponuđačima proizvoda i usluga. Također, ono što ne smijemo zaboraviti je činjenica da se slovenski gost u Hrvatskoj osjeća sigurnim, naročito u odnosu na druge, slovenskim gostima zanimljive destinacije kao što su Turska, Egipat, Tunis…, kaže Bradetić.


Upravo iz tih razloga Slovenija za Hrvatsku predstavlja izuzetno važno i stabilno tržište, na koje se Hrvatska može uvijek osloniti.


– »Uvijek« podrazumijeva da hrvatski turistički radnici zadovolje kriterije dobrog domaćina i pruže kvalitetan proizvod. Jedan od nedostataka, što se tiče slovenskih gostiju, proizlazi upravo iz osjećaja još uvijek manjeg angažmana domaćina u odnosu na ostale strane goste. Nekako se podrazumijeva da Slovenci uvijek dolaze te da su »naši«, uz očekivanja da će imati puno razumijevanja ako se njima ne pristupi, upravo iz tog razloga, na isti način kao jednom njemačkom, britanskom ili austrijskom gostu, kaže Bradetić.


Dobra promocija


Kako dodaje, mnogobrojna ulaganja te napori u promociji zadnjih godina urodili su plodom, zbog čega slovensko tržište već dugi niz godina ima uzlazni trend.


– Prema procjenama predstavništva, potencijala za rast ima prije svega razdoblje pred i posezone, te područje unutrašnje Hrvatske. U sezoni više gotovo i nema prostora za rast. U razdoblju od siječnja do kraja srpnja 2017. slovenski gosti bilježe 4,8 posto više dolazaka te 7,5 posto više noćenja, odnosno 951 tisuću dolazaka i 5,9 milijuna noćenja, što je svakako informacija koja budi oprez, obzirom da Slovenija broji nešto više od dva milijuna stanovnika i da ih gotovo 66 posto već sada dolazi u Hrvatsku na odmor. Slovenski gosti u prosjeku ostaju 6,2 noći u Hrvatskoj, no i to varira ovisno o području, pa tako duže ostaju na udaljenijim destinacijama kao što je Južna Dalmacija, a nešto kraći prosjek bilježe bliže destinacije Istra i Kvarner, upravo iz razloga što na ta područja dolaze više puta godišnje i kraće ostaju. Što se tiče Kvarnera, najčešće biraju kampove koji zauzimaju udio od nešto manje od 40 posto, slijede ih hoteli sa 30 posto pa ostali smještaj, dok najduže borave u nekomercijalnim objektima, odnosno vlastitim nekretninama, a slijede ih kampovi pa hoteli, kaže Bradetić.


Bitna informacija pritom je i ta da spomenuti rast ne bilježe samo morske županije, koje su već po tradiciji Slovencima najdraže, nego i neke županije u unutrašnjosti poput Međimurske, Krapinsko-zagorske, grada Zagreba…


– Naravno, da bi se realizirao dodatni potencijal potrebno je dodatno i ciljano ulaganje na tržište u vidu podizanja svijesti i informiranja šire javnosti o mogućnostima koje Hrvatska pruža i izvan glavne ljetne sezone. Takvim pristupom očekujemo povećanje u navedenom razdoblju pred i posezone, zaključuje Metka Bradetić.