Redoviti profesor biokemije i molekularne biologije sa zagrebačkog PMF-a Gordan Lauc već danima intrigira javnost vrlo plastičnim i vrlo praktičnim objašnjenjima oko koronavirusa, stoga smo s njim razgovarali u kojem smjeru može ići ova epidemija, a i kako sam živi u doba korone.

Pratimo vaše objave zadnjih dana, u čemu je »kvaka« s ovlaživanjem prostora, možete li objasniti zašto to može biti presudno važno u borbi protiv koronavirusa?

– Primarno mjesto ulaska svih respiratornih virusa je sluznica nosa, usta i oka. U normalnom stanju ona je zaštićena debelim sluzavim slojem koji se naziva mukoza, a sastoji se od jako hidratiranih glikana koji predstavljaju prirodnu obranu protiv virusa i bakterija. No, ako dulje vrijeme udišemo suhi zrak, ta barijera gubi funkciju i virusi imaju širom otvorena vrata. Svi znamo da suhi zrak šteti, no nažalost nedovoljno toga poduzimamo da to spriječimo. Temeljni problem je činjenica da hladni zrak sadrži jako malo vlage, tako da kad ga zagrijemo zrak u grijanim prostorima postaje jako suh. Istraživanje u Americi pokazalo je da je tijekom zime vlažnost zraka u zatvorenim grijanim prostorima oko 20 posto, što je jako malo i jako potiče širenje virusa.

Ovlaživanje zraka

Koje još praktične mjere čovjek može poduzeti u svom domu ili vani da bi se zaštitio? Cijelo vrijeme je pitanje pomažu li uopće one »obične« maske – na primjeru Japana i Koreje vidimo da su itekako efikasne, ali to je kod njih već postalo dio opće kulture, nositi masku.

– Maska je jako važna ako je osoba bolesna, jer ta maska spriječava širenje virusa. Zdravu osobu maska ne štiti previše, jer većina zraka koji udišemo i kada imamo masku zapravo prolazi pored, a ne kroz masku.

Napisali ste ovih dana među ostalim da »vičete o mjeri ovlaživanja zraka, ali da nitko odgovoran to ne doživljava« – na koga ste mislili, bi li Nacionalni stožer to trebao preporučivati kao dio mjera? Doduše, meni se čini da vas javnost čuje, ne poznajem nikoga tko nema vodu na radijatoru.

– U posljednjih nekoliko dana situacija se doista promijenila i velik broj ljudi je počeo o tome razmišljati. Ono što me žalosti jest što se to još uvijek ne događa u javnim i poslovnim prostorima i zato se nadam da će uputa o nužnosti ovlaživanja zraka uskoro postati i dio službenih preporuka.

Upravo smo iz medija mogli čuti za slučaj liječnice iz Splita koja ima i koronavirus i gripu istovremeno – kako je to moguće?

– Koronavirus i gripa su dva različita virusa. Ne postoji razlog zašto ih ne bismo imali istovremeno. Zbog toga je iznimno važno cijepiti se protiv gripe, jer doista ne želimo istovremeno imati gripu i Covid-19.

Drugi val epidemije

Provodi li Hrvatska dovoljno testiranja? Upravo ovih dana Nacionalni stožer je priznao da se među medicinskim radnicima treba provesti puno više testova.

– Mislim da ovdje treba biti realan i reći da smo u uvjetima u kojima smo bili testirali onoliko koliko je bilo moguće. Ne smijemo zaboraviti da se u Hrvatskoj niz godina ne ulaže dovoljno u području genetičkog testiranja i da u tome značajno zaostajemo za ostatkom Europe. Ciljanim testiranjem spriječeno je širenje virusa u prvoj fazi i danas smo u puno boljoj situaciji od svih drugih zemalja koje graniče s Italijom. U posljednjih nekoliko tjedana pokrenuto je još nekoliko laboratorija koji provode testiranje i vjerujem da će se tu situacija značajno popraviti. No, tu treba voditi računa i o cijeni testa, koji danas iznosi od 500-700 kuna. Jedan od prvih zadataka koji stoji pred Znanstvenim savjetom kojeg je osnovao premijer jest izraditi strategiju testiranja koja će omogućiti omekšavanje karantene, a istovremeno spriječiti eksploziju epidemije.

Prema vašem mišljenju, kakve su mjere koje provodi Hrvatska?

– Hrvatska se jako dobro nosi s ovom situacijom. Nemam dovoljno niti znanja, niti informacija da komentiram pojedine mjere, no činjenica je da se kako sada stvari stoje nećemo naći u tragičnoj situaciji kao primjerice Italija, Španjolska ili Amerika.

Kada bi znanost mogla dati odgovor u vidu cjepiva ili bilo kakvog drugog lijeka za koronavirus? Sad se već čini da epidemija traje beskrajno dugo.

– Nažalost znanost nije dovoljno brza da riješi ovu situaciju. Novi lijekovi i cjepiva nažalost neće biti spremni za jesen kada očekujemo drugi val epidemije. No znanost vrlo brzo prikuplja informacije i sigurno ćemo na jesen biti puno pripremljeniji i moći ćemo se nositi s epidemijom bez da moramo blokirati pola planete.

Zašto se spominje zadnjih dana da bi se drugi val epidemije mogao očekivati u kolovozu ili najesen? Zašto bi se uopće mogao ili trebao dogoditi drugi val?

– Svi respiratorni virusi se povlače s prestankom sezone grijanja i za očekivati je da će se to dogoditi i s ovim. Epidemiološki podaci upućuju da bi to doista trebalo biti tako. No iako vidimo veliki broj oboljelih, ipak se do sada samo manji dio populacije susreo s virusom. Iako će se tijekom ljeta sporije širiti, virus neće nestati i na jesen će se vratiti iz tisuća različitih žarišta. Tek nakon što veći dio populacije preboli virus i postane na njega otporan, možemo očekivati da će prestati njegovo eksponencijalno širenje. A i to samo pod pretpostavkom da će oboljeli razviti trajnu imunost, u što još uvijek ne možemo biti sigurni.

Posljedice potresa

Bez obzira čak i na potres koji se dogodio u nedjelju, broj zaraženih u Hrvatskoj izgleda kao da je pod kontrolom, od potresa je prošlo već šest dana, a broj novoobljelih je u linearnom rastu, ne eksponencijalnom. Dakle, čak i kad su ljudi u općoj panici trčali iz zgrada i nisu uspijevali držati socijalni distancu, brojke su na razini prosjeka koji se bilježi sve dane u Hrvatskoj – kako to? Je li svijet sveukupno pretjerao s reakcijom na ovu pojavu? Je li to zato što je virus bio zarazniji nego su drugi poznati virusi, pa se znanost uplašila jer je ostala bez odgovora?

– Gledajući situaciju u Italiji, Španjolskoj i Americi, osobno mislim da nismo pretjerali. Italija danas ima nešto manje od 1000 umrlih na dan, a da nisu otišli u karantenu taj broj bi vjerojatno bio značajno veći. Ovaj virus je nedvojbeno jako zarazan, iako zapravo nitko još uvijek ne zna koliko, jer ne znamo koliko je ljudi koji su bili u kontaktu s virusom doista oboljelo, a koliko ih je od početka bilo otporno na taj virus. Isto tako još uvijek nismo mogli vidjeti posljedice potresa, jer je potrebno neko vrijeme da se detektiraju eventualno novozaraženi. Posljedice potresa vidjet ćemo tek za desetak dana kad vidimo postoje li razlike u širenju bolesti u Zagrebu i drugim dijelovima Hrvatske.

Na kraju, kako vi osobno provodite dane, izlazite li, imate li stalno masku i rukavice, radite li normalno u svom uredu?

– Ja već preko dva tjedna radim od kuće jer sam među prvima donio odluku da sve svoje zaposlenike pošaljem da rade od kuće. Tada sam mislio da Hrvatska treba brže donijeti tu odluku, pa sam htio i osobnim primjerom potaknuti radikalnije mjere. Kako nemam simptome, ne nosim masku, a niti rukavice. Rukavice nemaju smisla ako se ne mijenjaju često. Štoviše samo daju osjećaj lažne sigurnosti. Virus ne može ući kroz ruke, već samo ako rukom na kojoj je virus dodirnemo nos, usta ili oči. Pranje ruku jednako je učinkovito kao i nošenje rukavica. Kad izlazim, trudim se držati dalje od drugih ljudi i izbjegavati kontakt sa stvarima koje su drugi ljudi mogli dodirivati. Osobno mislim da su stvari koje kupujemo najveći rizik, pa pokušavam sve što kupimo prvih par dana »držati u karanteni«, tj. ne dodirivati dok ne prođe onih nekoliko dana koliko virus preživljava na većini površina.