Osim tog jednokratnog iznosa, budući ilegalci moraju plaćati i mjesečnu stanarinu u iznosu od 300 kuna, što je još 3.000 kuna za razdoblje od deset mjeseci, koliko studenti provedu u domu. Ilegalni krevet ipak je jetiniji od skupog privatnog smještaja za što treba izdvojiti minimalno 15.000 kuna godišnje
ZAGREB - Deseci oglasa u kojima se na prodaju nudi mjesto u studentskom domu vrte se od početka rujna na internetskim portalima. Crno tržište smještajem u studentskim domovima i ove godine cvate, a prosječna se cijena kreveta u jednom od pet zagrebačkih studentskih domova kreće između 5.000 i 6.000 kuna.
Osim tog jednokratnog iznosa, budući ilegalci moraju plaćati i mjesečnu stanarinu u iznosu od 300 kuna, što znači dodatnih 3.000 kuna za razdoblje od deset mjeseci, koliko studenti provedu u domu. I dalje, ovaj je iznos bitno manji od privatnog smještaja u podstanarskom stanu na koji su osuđeni brojni studenti koji nisu ostvarili pravo na dom.
Rizičan potez
Ove se godine za 7.556 raspoloživih mjesta u domu prijavilo oko 10.000 studenata, što znači da će njih 2,5 tisuće »izvisiti« i naći se u dvojbi između kupnje mjesta i plaćanja skupog privatnog smještaja, koji bi za jednu akademsku godinu stajao barem 15.000 kuna.
Zato su mnogi spremni platiti traženi iznos unatoč činjenici da im nitko ne jamči da već za mjesec dana neće završiti na cesti u slučaju da ih na spavanju u krevetu koji im ne pripada uhvati kontrola. Izgledi da im se to dogodi, kažu trgovci mjestima u domu, ravni su nuli. Takvo što, tvrde, može se dogoditi jedino ako ih netko prijavi iz čiste zlobe.
Predstavnica SC-a tvrdi kako su kontrole u studentskim domovima dovoljno česte, te kako se barem jednom mjesečno »pročešlja« svaki od pet domova u Zagrebu. U vrijeme useljenja, odnosno u studenom nakon završenih upisa, kontrole su, tvrde u SC-u, i češće, a nerijetko se ide u ciljane kontrole kad ilegalca prijave kolege iz doma. Službe SC-a, kako nam kažu, imaju i druge metode razbijanja crnog tržišta mjestima u domu, pa se dio prodavača otkrije putem oglasa kojim su objavili prodaju mjesta u studentskom domu. Unatoč tome, krevet u studentskom domu ovih je dana jako tražena roba.
– Prvi put prodajem dom, a s obzirom da neki prodaju za 6.000, mislim da je 5.500 kuna OK? Mjesečna stanarina je uz to 300 kuna mjesečno, useljivo je od ponedjeljka oko 11 sati, a način plaćanja – pa što manje rata, to bolje. Ali otvorena sam za dogovor. Kontrolu osobno u dvije godine u Cvjetnom naselju nisam vidjela. U slučaju da te ulove, naravno da bi to išlo preko mojih leđa jer je soba moja. Podijelili bi 5.500 kuna na 11 mjeseci, koliko bi trebala biti u domu, pa izračunali koliko si bila, a ostatak bih ti vratila, rastumačila nam je anonimna studentica s jednog od oglasa kojoj smo se predstavili kao potencijalni kupci. Kaže kako prvi puta prodaje mjesto u domu jer joj ove akademske godine neće trebati, a iako se odlučila na rizičan potez ova studentica uopće ne zna kakve su posljedice takvog »biznisa«.
Iako su izbacivanja ilegalaca iz domova rijetkost, ipak ih ima. U Zagrebu, u kojem se mjesta u studentskim domovina najčešće prodaju, u rujnu 2011. godine kontrole su uhvatile najmanje 10-tak studenata smještenih u tuđim sobama. Koliko je to u odnosu na realnu brojku ilegalaca smještenih u kupljenim krevetima nitko ne zna, no sudeći prema broju oglasa u kojima se njima trguje, kontrolori su se očito o ilegalce samo očešali.
Potražnja velika
Onaj koga kontrola zatekne u studentskom domu na tuđem mjestu trajno gubi pravo na domski smještaj za čitavo vrijeme studiranja, a jednaka sudbina čeka i onog tko je mjesto prodao.
– Nikome ne bih savjetovala da kupi mjesto u domu. Najgora je stvar izgubiti novac koji ste nekome platili i pravo na dom za čitavo vrijeme studiranja. Naši podaci govore da svaki student koji je redovit i drži se prosjeka ocjena svog fakulteta može bez problema dobiti mjesto u domu. U svakoj kontroli nađemo studente koji izgube pravo na smještaj. Neki isele odmah, tog časa, neki se više ne pojave, ali nitko od njih više nikad neće imati pravo na domski smještaj, poručuje Ružica Rajšić, v.d. pomoćnika ravnatelja Studentskog centra u Zagrebu zadužena za pitanja studentskog smještaja.
– Svjesni smo da se mjesta stalno prodaju, ali je isto tako činjenica da je potražnja za njima velika. Nažalost, svake godine mladi ljudi žele unovčiti nešto što im ne pripada, što nije moralno, a na to navuku one kojima je takav smještaj prijeko potreban. Žalosno je što u tome nerijetko sudjeluju i roditelji studenata, veli Rajšić.
