Više nego 2013.

Stranci u Hrvatskoj imaju deset milijardi kuna štednje: Na 17 kuna domaćih građana dolazi kuna iz inozemstva

Jagoda Marić

S obzirom na uvođenje poreza na štednju i  pad kamatnih stopa, Hrvatska će za klasičnu štednju biti sve manje privlačna / Snimio Vedran KARUZA / Nl arhiva

S obzirom na uvođenje poreza na štednju i pad kamatnih stopa, Hrvatska će za klasičnu štednju biti sve manje privlačna / Snimio Vedran KARUZA / Nl arhiva

Najveći dio depozita stranih državljana, čak 2,53 milijarde kuna, stigao je od građana iz Bosne i Hercegovine. Na to vjerojatno utječe i veći iznos osiguranih štednih uloga u Hrvatskoj od iznosa u BiH



ZAGREB  Strani državljani imali su na kraju prošle godine 10 milijardi i 123 milijuna kuna štednje, revidirani su to podaci  o depozitima stranih fizičkih osoba što smo ih dobili iz Hrvatske narodne banke. Štednja stranih državljana povećala se u odnosu na godinu dana ranije za oko 360 milijuna kuna i činila je oko 3,5 posto svih depozita, dakle i onih koje imaju tvrtke ili građani, u  hrvatskim bankama. To znači  da je  otprilike svaka  28 kuna štednje u domaćim bankama dolazila od  građana iz inozemstva. 


 No, ako se štednja inozemnih građana usporedi sa stanovništvom Hrvatske koje je krajem prošle godine imalo štednju od 176 milijardi kuna,  odnosno ako se isključe depoziti banaka i poduzeća, onda ispada da na svakih 17 kuna štednje hrvatskih građana u domaće banke dolazi jedna kuna štednje iz inozemstva. 


Prema podacima iz 19 europskih država o kamatama isplaćenim državljanima Hrvatske, Hrvati u tim zemljama imaju štednju od oko milijardu eura, što znači da je štednja stranaca u Hrvatskoj veća za oko 2,5 milijarde kuna,  barem kad se uspoređuje sa zemljama koje su Hrvatskoj dostavile podatke.


Porez na štednju




Najveći dio tih depozita stranih državljana, čak 2,53 milijarde kuna, odnosno svaka četvrta kuna, stigao je od građana iz Bosne i Hercegovine.  Oni su u 2014. godini svoju štednju u Hrvatskoj povećali za nešto manje od 200 milijuna kuna.  Osim što je dijelom riječ o ljudima koji rade u Hrvatskoj ili iz Hrvatske dobivaju mirovinu, na takvu odluku vjerojatno utječe i činjenica da su u Hrvatskoj osigurani štedni ulozi fizičkih osoba, domaćih i stranih, do sto tisuća eura (više od 750 tisuća kuna), a u BiH, do 50 tisuća konvertibilnih maraka, što je oko 200 tisuća kuna. 


 Za gotovo 200 milijuna kuna povećana je i štednja državljana Rusije koji su krajem prošle  godine u hrvatskim bankama imali  605 milijuna kuna vrijedne depozite.

Upravo su Ruse i državljane susjedne Bosne i Hercegovine, u središnjoj banci označili kao klijente zbog kojih je u prošloj godini porastao štedni ulog stranaca u domaćim bankama.  U  odnosu na primjerice 2010. godinu depoziti stranih državljana povećani su za oko 2,3 milijarde kuna, no s obzirom na uvođenje poreza na štednju i na pad kamatnih stopa u Hrvatskoj, te stroga pravila razmjene podataka s ostalim europskim zemljama  očekivati je da će  strancima Hrvatska za klasičnu štednju biti sve manje privlačna.   


Utjecaj kamata


Tako primjerice u Zagrebačkoj banci kažu da u ovoj godini  nije zabilježen porast štednje nerezidenata, odnosno da u oročenoj štednji strani državljani u Hrvatskoj sudjeluju s oko četiri posto.  


U Hypo banci pak odgovaraju da je udio štednje nerezidenata  manji nego prije nekoliko godina, dijelom zbog nižih kamatnih stopa. Banka, odgovaraju, ima tradicionalno deponente iz zemalja u kojima je Hypo Grupa zastupljena, a što se tiče štediša iz Rusije »oni ne čine značajni udio u strukturi deponenata«.


U Splitskoj je banci udio štednje stranih državljana znatno veći od prosjeka. Oko 4,5 posto svih klijenata te banke su strani državljani, ali  ukupan iznos njihove štednje čini devet posto štednih uloga u banci.  Udio klijenata iz Rusije bio je oko jedan posto, a 50 posto depozita svih stranaca drže stanovnici susjedne Bosne i Hercegovine i to njih 1.600.  


O kolikom se iznosu radi iz Splitske banke ne pojašnjavaju, kao  što to nisu rekli ni u svojim odgovorima iz ostalih banaka, pa tako ni mađarske OTP banke u kojoj se u ovoj godini broj stranih štediša povećao za deset posto u odnosu na  kraj prosinca 2014. godine. Klijenata iz Rusije je za 18 posto više, najviše štediša dolazi iz BiH, a oni su svoju štednju povećali za tri posto.X00098969 ili 00098970.JPG16