Stop nasilju: Za psihičko zlostavljanje do pet godina zatvora

Sudionici okruglog stola SDP-ova kluba zastupnika o izmjenama Kaznenog zakona pozdravili su danas namjeru Ministarstva pravosuđa da uvede nova kaznena djela kojima bi se zatvorom od šest mjeseci do pet godina zatvora kažnjavalo nasilničko ponašanje, posebno prema bliskoj osobi

ZAGREB – Sudionici okruglog stola SDP-ova kluba zastupnika o izmjenama Kaznenog zakona pozdravili su danas namjeru Ministarstva pravosuđa da uvede nova kaznena djela kojima bi se zatvorom od šest mjeseci do pet godina zatvora kažnjavalo nasilničko ponašanje, posebno prema bliskoj osobi.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić obrazložio je kako je ostavljanje nasilničkog ponašanja u prekršajnoj zoni slalo krivu poruku te ocijenio da će prebacivanje tih djela u kaznenu sferu poslati jasnu političku poruku da je u Hrvatskoj neprihvattljivo nasilje u bilo kojem obliku.

Nova kaznena djela odnosila bi se na psihičko nasilje, a ministar je priznao kako će se ona na sudu teško dokazivati.

»Ovo što uvodimo neće biti lako dokazati. To će i koštati, često će se morati vještačiti, što je dodatni trošak, no kao društvo smo rekli da to hoćemo i idemo u tom smjeru«, poručio je Miljenić.Namjeru takve izmjene Kaznenog zakona pozdravila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, koja je upozorila da se nasilje obitelji u praksi najčešće goni u prekršajnom postupku.Navela je da je u 2012. bilo je nešto manje od 5500 kaznenih prijava, a prekršajnih je bilo oko 15 tisuća.

I Sanja Bezbradica Jelavić, iz Autonomne ženske kuće Zagreb, požalila se na lošu praksu, navodeći da je iz policijskih prijava za nasilničko ponašanje u obitelji vidljivo da žrtvu nitko ne pita o trajanju i intenzitetu nasilja.

Policija se koncentrira isključivo na prijavljeni incident, iako je moguće da žrtva nasilje trpi godinama, upozorila je Bezbradica Jelavić.Osudila je i praksu dvostrukog prijavljivanja, nakon kojega se i nasilnik i žrtva privode prekršajnom sucu, gdje često provedu noć, što smatra kršenjem ljudskih prava žrtve.

Zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković uzvratio je, međutim, da je policiji teško donijeti odluku u kratkom roku i nejasnoj situaciji.

»U takvim situacijama, odluka se prepušta sucu. dajte mi metodu po kojoj bi se policija mogla odrediti u tako nejasnoj situaciji, kada na temelju dojma morate utvrditi čija je verzija točna«, kazao je Tonković.

Naglasio je da se kod uvođenja novih kaznenih djela mora pažljivo i jasno razgraničiti kazneno djelo i prekršaj, kako bi se zakon mogao primjenjivati.I Vesna Škare Ožbolt (DC) ističe da je nužno jasno razgraničiti prekršaj i kazneno djelo, kako bi se policiji olakšalo postupanje, a uvjerena je da kazneno pravo može poslati jasnu poruku svakom tko se ponašpa nasilnički.

Vesna Fabijančić Križanić (SDP) naglasila je kako je nužno sačuvati i afirmirati prekršajni postupak, koji omogućuje brže reagiranje i udaljavanje nasilnika iz obitelji ili druge sredine u kojoj je počinio nasilje.

»Po svojoj prirodi, prekršajni je postupak takav da omogućuje brže postupanje, a po dosadašnjoj praksi izricanja sankcija, prije će kaznu zatvora nasilnik zaraditi u prekršajnom nego u kaznenom postupku«, rekla je.