ZAGREB Kad je u siječnju 2010. godine država propisala da svi koji nude kredite građanima moraju imati licencu Ministarstva financija, trebao je to biti početak uvođenja reda u ponudu kredita koji su se oglašavali na stupovima. Kreditni uredi kredite su mogli nuditi tek kad dobiju licencu Ministarstva financija, a nakon toga morali su se držati i propisa o najvećoj kamati što ju mogu naplatiti građanima, a ona je tada iznosila 14 posto.

Međutim, oni koji nude novac i žele veću zaradu iskoristili su odredbu po kojoj pozajmica do 1.500 kuna ne potpada pod odredbe zakona o potrošačkom kreditiranju i razvili su posao s instant – kreditima na kojima su ubirali i 30-postotne kamate.

Vlada će na današnjoj sjednici, kako doznajemo, izmijeniti Zakon o potrošačkom kreditiranju i tako namjerava stati na kraj poslovima s kreditima ispod 1.500 kuna koje nitko ne kontrolira. Tako se ukida izuzeće za kredite manje od 1.500 kuna pa će oni koji ih dijele morati također imati licencu.

»Razbijanje« kredita

Posao s instant-kreditima, koji su se sklapali na daljinu putem interneta i telefona, počeo je cvjetati posljednjih godinu i pol, a uz kredit se nisu isticale kamate, odnosno njihov postotak nego naknada, pa je bilo moguće da se na pozajmicu od 1.400 kuna na mjesec ili dva plati naknada od 250 kuna. Kako bi vraćali te kredite, građani su podizali nove s visokim kamatama i na kraju ih nisu mogli plaćati, pa su često dovedeni na rub egzistencije. Osim lihvarskih kamata, davatelji takvih kredita koristili su mogućnost da odobravaju i kredite veće od 1.500 kuna, tako što su ih »razbijali« na više kredita manjeg iznosa. Sada će se i na te kredite odnositi sve odredbe zakona, što znači da će se morati pridržavati i kamate.

– Dobro je da nestaje izuzeće na kredite do 1.500 kuna jer su kamate koje su se na te pozajmice obračunavale bile i do 30 posto. Zakonski je određeno kolika je najveća dopuštena kamata koja se može ugovarati, a ona trenutno iznosi 12 posto, kaže Marija Duljković, financijska sudska vještakinja.

Precizniji parametri

Uz to, Vlada u tom zakonu propisuje i kako će oni koji odobravaju potrošački kredit ubuduće moći mijenjati kamatu. I dalje se dopušta promjenjiva kamata po potrošačkim kreditima, ali se  preciziraju parametri na osnovu kojih će se ona moći mijenjati. Tako parametri za promjenu kamate mogu biti, primjerice, referentne kamate (EURIBOR, LIBOR), indeks potrošačkih cijena ili premija na kreditni rizik Hrvatske. I tek ako se oni mijenjaju, može se mijenjati kamata na potrošački kredit. No, promjena kamate ne može biti veća od zbirnog efekta tih parametra. Prije te promjene korisnik kredita mora biti o svemu informiran i ako se ne suglasi s promjenom, odnosno ako sumnja u računicu, uvjeti se ne mogu jednostrano izmijeniti, niti može doći do raskida ugovora.

Jasne kriterije za izračun promjenjive kamate podržava i Duljković te ističe da su građani često tonuli upravo zbog kamate koju više nisu mogli financirati i da je bilo krajnje vrijeme da država odredi kriterije po kojima se kamata za potrošačke kredite, u koje ne ulaze stambeni, može mijenjati kako ta promjena ne bi bila proizvoljna.