Istraživanje o sudjelovanju djece

Što naša djeca doživljavaju u školi? Izvješće pravobraniteljice razotkriva školski sustav

Ljerka Bratonja Martinović

Ilustracija / Foto Manuel Angelini, Glas Istre

Ilustracija / Foto Manuel Angelini, Glas Istre

Djeca ne traže ravnopravnost u školi, jer su svjesna da nastavnici imaju više znanja i iskustva, ali žele više uvažavanja, pravednosti, ljubaznosti



ZAGREB Djeca i odrasli u pravilu su zadovoljni školom, prije svega odnosom djece i nastavnika, ali ih smeta preopterećenost koja učenicima stvara stres, a nastavnicima osjećaj da su svedeni na administratore. Dok se nastavnici žale na nepovoljniji položaj škola u ruralnim sredinama i strukovnih škola, djecu smeta što nemaju topli obrok u školi, što nemaju tople vode niti toaletnog papira. Upozoravaju i na grubo i povređujuće ponašanje nekih nastavnika. Srednjoškolci kritiziraju nekreativnost i neživotnost škola te su nezadovoljni obrazovnim sustavom u cjelini.


Rezultati su to istraživanja “Participacija djece u sustavu odgoja i obrazovanja” predstavljenog u Uredu pravobraniteljice za djecu. Istraživanje je lani u 40 osnovnih i srednjih škola proveo tim znanstvenica s Edukacijsko-rehabilitacijskog i Filozofskog fakulteta u Zagrebu na ćelu s dr. sc. Ivanom Jeđuđ Borić, kako bi se utvrdila razina realizacije prava djece na sudjelovanje u sustavu odgoja i obrazovanja. 


Pokazalo se da djeca svoje pravo na sudjelovanje u školi smatraju iznimno važnim, ali ne vjeruju da njihovo mišljenje može dovesti do promjena u školi ili utjecati na odluke. Rijetko ih se uključuje u raspravu o relevantnim temama jer ih odrasli ne smatraju kompetentnima. Odrasli sudionici istraživanja smatraju da nema jasne vizije u sustavu obrazovanja o tome što se očekuje od participacije učenika. Smatraju i da bi to područje trebalo uvesti u formalno obrazovanje nastavnika.




Učenici najviše žele sudjelovati u školskim i razrednim projektima, a najmanje u vijeću učenika jer ga smatraju formalnim tijelom. Djeca moć za odlučivanje i dalje jasno vide kao domenu odraslih: odrasli biraju one koji se dobro ponašaju i odobravaju ideje i prijedloge djece, dakle sve ovisi o odraslima.


Djeca ne traže ravnopravnost u školi, jer su svjesna da nastavnici imaju više znanja i iskustva, ali žele više uvažavanja, pravednosti, ljubaznosti. Smeta ih zlouporaba moći i veće uvažavanje odlikaša, poslušne djece i tzv. miljenika. Podrška odraslih, kao poticaj na participaciju, važnija im je od podrške vršnjaka. Participacija u školama mogla bi se, kažu, povećati većom izbornosti u školi, atmosferom slobode izražavanja, suradničkim učenjem.