Nostrifikaciju većinom traže specijalisti – hrvatski državljani iz BiH ili Srbije, no ima i Španjolaca, Francuza, Egipćana, Libijaca, Sirijaca, Rusa, Australaca...
ZAGREB Od siječnja prošle godine do danas 143 stranih liječnika zatražilo je dozvolu za rad u Hrvatskoj, odnosno Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) predalo dokumentaciju potrebnu za priznavanje diplome doktora medicine stečene u inozemstvu. Većinom su to hrvatski državljani koji su medicinu završili u susjednoj Bosni i Hercegovini ili Srbiji, a zatim i doktori iz drugih država regije. No, među onima koji bi svoju medicinsku karijeru rado započeli ili nastavili u našim bolnicama i ambulantama ima i Španjolaca, Francuza, Egipćana, Libijaca, Sirijaca, Rusa, Australaca…Od ukupno 143 zahtjeva, riješeno ih je 75, a 53 liječnika dobila su zeleno svjetlo za nastavak liječničke karijere u Hrvatskoj. Riječ je o liječnicima specijalistima različitih profila, pa su među njima kirurzi, internisti, radiolozi, pedijatri, psihijatri… Oni bi trebali popuniti praznine koje nastaju u zdravstvu zbog odlaska naših liječnika u zapadnoeuropske države, gdje su uvjeti rada i primanja znatno bolji od onih u Hrvatskoj. U takvoj situaciji, za ovu su godinu određene dosad najviše kvote za uvoz liječnika izvana; odobreno je da ih se tijekom 2018. zaposli 70, od toga 40 liječnika specijalista, 20 doktora medicine bez specijalizacije te po pet zubara i specijalista dentalne medicine. Broj zahtjeva, međutim, manji je od propisane kvote, jer su od početka godine nostrifikaciju diploma, kao preduvjet dobivanja licence za rad u Hrvatskoj, zatražila 53 doktora.
Polaganje ispita
– U 53 slučaja priznata je inozemna stručna kvalifikacija, od toga 15 doktorima medicine specijalistima raznih grana medicine (opće kirurgije, plastične i nekonstruktivne kirurgije, interne medicine, otorinolaringologije, neurologije, oftalmologije, radiologije, pedijatrije, psihijatrije, ginekologije) – kažu u HLK. Dio liječnika tražio je nostrifikaciju radi specijalizacije u Hrvatskoj, no veći dio, ističu, zaposlio se u sredinama u kojima nedostaje liječnika. U 15 slučajeva postupci su obustavljeni, a sedam je zahtjeva odbačeno jer su bili nepotpuni. Na priznavanje diploma i dalje čeka 68 liječnika, što zbog dodatne dokumentacije koju moraju dostaviti, čekaju rješenje ili polažu razlike ispita.
U pet godina od ulaska Hrvatske u EU, zemlju je napustilo oko 550 liječnika, a njihov je odlazak dodatno produbio manjak doktora koji traje desetljećima. Procjene govore da je u Hrvatskoj i prije ulaska u EU nedostajalo oko 4.000 specijalista, a još toliko otići će ih u mirovinu u narednih deset godina. Danas u Hrvatskoj imamo oko 14,5 tisuća liječnika prosječne dobi od 46 godina. Istodobno, medicinu je u zadnjih 10 godina upisalo oko 7.500 studenata i njihov broj iz godine u godinu raste, no mnogi među njima ne misle radni vijek provesti u Hrvatskoj.
Puno administracije i dugotrajna procedura glavne su zamjerke koje se mogu čuti od liječnika koji bi htjeli raditi u Hrvatskoj. Neki od njih tvrde da se samo na određivanje razlike ispita koju moraju položiti čeka i po godinu dana. U Komori opovrgavaju svoju krivicu za dugo čekanje na licencu. Postupak priznavanja diploma po automatskom postupku, koji vrijedi za druge države EU, od podnošenja cjelovitog zahtjeva do izdavanja rješenja po njihovoj računici traje najdulje mjesec dana.
Primarna sigurnost pacijenata
– Unatoč detaljnim uputama za podnošenje zahtjeva koje su dostupne na internetskoj stranici HLK, gotovo 90 posto zahtjeva koje primimo treba nadopunu. Ponekad, u korist stranke, čekamo na nadopunu i puno više od predviđenog roka od 90 dana. Podnositelji zahtjeva, međutim, računaju da je postupak počeo kad su predali zahtjev, pa im se čini da rješenje čekaju i do godine dana – kažu u Komori.Hrvatska očito ne uspijeva uvozom liječnika popunjavati vlastiti manjak, no to nije razlog da bismo spuštali standarde, kažu u Komori. »Moramo se držati stroge primjene pozitivnih zakonskih propisa, jer zbog općeg društvenog interesa i sigurnosti pacijenata moramo biti uvjereni da liječnik koji ulazi u sustav ima zadovoljavajuću stručnu kvalifikaciju«, poručuju. U 2017., za usporedbu, samo je devet liječnika došlo raditi u Hrvatsku: sedam doktora opće medicine, jedan liječnik specijalist i jedan specijalist dentalne medicine.
