Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 4n
Sutra: 8° 8° 4n
27. siječnja 2020.
Rizik od havarija

Štern: Jesam za vađenje plina u Jadranu, ali ne i nafte

Štern: Jesam za vađenje plina u Jadranu, ali ne i nafte
Štern: Jesam za vađenje plina u Jadranu, ali ne i nafte
Autor:
Objavljeno: 1. veljača 2015. u 9:35 2015-02-01T09:35:31+01:00

»Naftaš sam, ali nikada ne bih dozvolio bušenje Jadrana u potrazi i eksploataciji nafte. Jadran je malo i zatvoreno more, imamo jednu od najljepših obala i mora na svijetu i svaka bi katastrofa bila pogubna za naš turizam. Imate kopno, bušite njega, a ne more«, rekao je i Čermak

ZAGREB – Zbog rizika od havarija koje bi, osim na okoliš, mogle pogubno utjecati na turizam, naftni stručnjaci Davor Štern i Ivan Čermak zalažu se da se iz Jadrana vadi plin, ali ne i nafta.

»Havarije se događaju, mogu se dogoditi i na našem dijelu mora. Potrebno je dobro izračunati koliko bi koristi imali od vađenja nafte, a koliko bi nam to moglo donijeti štete. Problem je u tome što bi nafta, ako bi došlo do erupcije, s juga Jadrana išla prema sjeveru, prema Istri. Nitko ne može tvrditi da će se to dogoditi, ali potencijalna havarija se ne može ni isključiti iz cijele priče«, rekao je za Hinu Štern, dugogodišnji generalni direktor Ine i bivši ministar gospodarstva.

On je isključivo za eksploataciju plina, dok bi vađenje nafte radije izbjegao. Poteškoće, međutim, vidi u tome što su se već raspisali natječaji i što su pronađeni koncesionari, no ističe kako je probleme uvijek bolje rješavati na početku.

»Koncesionarima bi trebalo reći da tražimo plin a ne naftu, platiti brzopletost, ali i to je bolje nego da se radi nepromišljeno s tko zna kakvim posljedicama«, navodi Štern.
Sličnog je mišljenja i Ivan Čermak, vlasnik Croduxa.

»Naftaš sam, ali nikada ne bih dozvolio bušenje Jadrana u potrazi i eksploataciji nafte. Jadran je malo i zatvoreno more, imamo jednu od najljepših obala i mora na svijetu i svaka bi katastrofa bila pogubna za naš turizam. Imate kopno, bušite njega, a ne more«, rekao je Čermak.

I on se isključivo zalaže za eksploataciju plina, a protiv je nafte.

»Iskreno, mislim da u Jadranu i nema prevelikih količina nafte, tako da postoji mogućnost da do toga nikada i ne dođe«, izjavio je Čermak.

Među ostalim, to bi se moglo dogoditi i zbog niskih cijena nafte. Barel bi, po njegovim riječima, ponovno trebao bitno premašiti granicu od 100 dolara da bi investitori imali koristi od skupe eksploatacije. Po sadašnjim cijenama, procjenjuje vlasnik Croduxa, to im nije isplativo.

Upitan kolika je vjerojatnost da se na Jadranu dogodi ozbiljna nesreća vezana uz vađenje nafte, istaknuo je da je tehnologija na visokoj razini, no opasnost uvijek postoji.
»Ponavljam, za vađenje sam plina, a da ja odlučujem, nikada se ne bi išlo na naftu«, zaključio je Čermak.

Javna rasprava o utjecaju na okoliš do 16. veljače

Protekloga tjedna dvorana zagrebačkog hotela International bila je premala da primi sve zainteresirane za javno izlaganje o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika.

Javna rasprava o studiji traje do 16. veljače. Dozvolu za istraživanje i eksplataciju ugljikovodika na deset istražnih prostora na Jadranu dobilo je pet kompanija – Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina. Prvi radovi oko istraživanja na Jadranu trebali bi početi krajem rujna.

Tijekom gotovo 5-satne rasprave stručnjaci iz tvrtke izrađivača IRES Ekologija, Plavog Svijeta, Ministarstva gospodarstva i Agencije za ugljikovodike predstavili su najvažnije aspekte Studije.

»Prilikom pripreme natječajne dokumentacije sve buduće ovlaštenike obvezali smo na poštivanje svih mjera iz ovog dokumenta. Naftu i plin u Jadranu istražujemo već 40 godina, ali nikada po ovako strogim standardima i s ovako pozitivnim ekonomskim učincima za Hrvatsku«, kazala je Barbara Dorić, direktorica Agencije za ugljikovodike, istaknuvši da je zaštita Jadrana glavni prioritet.

Direktor tvrtke IRES Ekologija Mirko Mesarić, kao voditelj projekta izrade Studije, rekao je da je strateška studija dala dobre smjernice te da je napravljena po standardima kojima se rade strateške studije u Europi.

Struka je, međutim, tijekom javne rasprave dala niz primjedbi na dokument – vezano i uz 'šlampavo' napravljenu analizu potencijalnih učinaka vađenja nafte i na turizam, ali i ekologiju, seizmologiju...

Toni Vidan, voditelj energetskog programa u Zelenoj akciji naveo je da je studija izrađena na razini koju bi očekivao za malo veću benzinsku stanicu, dok je za Dušicu Radojčić iz Zelene Istre jedan od primjera neozbiljnosti pristupa tvrdnja iz studije kako će postavljanje naftnih platformi omogućiti odmaranje pticama selicama.

S druge strane, Draško Holzer iz udruge Plavi svijet istaknuo je da su hrvatski standardi zaštite životinjskih vrsta koje strateška studija predlaže najkvalitetniji među zemljama Mediterana.
Nediljka Gaurina Međimurec, profesorica sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, objasnila je da do tzv. akcidentnih situacija može doći tijekom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, među kojima su izlijevanja nafte i ispuštanje sumporovodika.

»Akcidentne situacije izbjegavaju se održavanjem pogonske sigurnosti bušotina i sabirno-transportnog sustava propisanim nadzorom i održavanjem«, kazala je Međimurec, dodavši kako dosad u Jadranu nije bilo takvih kritičnih situacija.

A istraživalo se i ranije. Samo jedan primjer – u razdoblju od 1961. godine (bušotina Vis-1) do 2004. godine (bušotina Karla 1) izrađena je, prema njezinim navodima, 51 bušotina, konačne dubine u rasponu od 1022 do 6619 metara. Na deset bušotina registrirane su pojave plina, na pet pojave nafte iako nije bilo njihove eksploatacije.

»Pričamo o 40 godina niske istraživačko-eksploatacijske aktivnosti, ovo što nam se sprema je nešto potpuno drugačije«, upozorio je Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
U Rijeku stiže PauzaGO: nova usluga omiljene Pauze