Foto NL arhiva
U Hrvatskoj se rađa 9,8 djece na tisuću stanovnika, ali imamo godišnji populacijski pad od 0,3 posto, u Grčkoj i Srbiji je on i gori, kreće se oko 0,5 posto, u BiH 0,1 posto. Samo smo u 2013. godini izgubili 15,4 tisuća ljudi – umrlih i onih koji su napustili Hrvatsku
Broj ljudi koji čine svjetsko stanovništo popeo se na gotovo 7,3 milijarde, no Europljani, kažu demografi, svejedno nestaju, izumiru. Za razliku od Subsaharske Afrike u kojoj se rađa 38 djece na tisuću stanovnika, u Nigeru čak i daleko više, pedesetero djece, u Europi je ta brojka pet puta manja.
Situacija je, pritom, puno alarmantnija u istočnoj i južnoj Europi, koje se bore s većom gospodarskom krizom od zapadnoeuropskih zemalja pa se i sve manje mladih, čija nezaposlenost u ovim dijelovima Europe premašuje i 50 posto, odlučuje na potomstvo.
Situacija je najbolja u Irskoj, u kojoj se rađa 15,7 djece na tisuću stanovnika, zatim u Francuskoj, u kojoj ta brojka iznosi 12,6 djece, a godišnji populacijski rast 0,5 posto. Iznad europskog prosjeka od desetero rođenih na tisuću stanovnika su i skandinavske zemlje, primjerice Švedska i Norveška, u kojima se rađa dvanaestero djece, a populacijski se rast kreće od 0,8 do 1,3 posto na godinu. Prema podacima Svjetske banke, lošije stoje, recimo, Austrija i Njemačka, s populacijskim rastom od 0,2 do 0,5 posto i oko devet rođenih na tisuću stanovnika, u Sloveniji se rađa nešto više od desetero djece i bilježi populacijski rast od 0,2 posto, dok mi južnije stojimo najtužnije.
U Hrvatskoj se rađa 9,8 djece na tisuću stanovnika, ali imamo godišnji populacijski pad od 0,3 posto, u Grčkoj i Srbiji je on i gori, kreće se oko 0,5 posto, u BiH 0,1 posto. Samo smo u 2013. godini izgubili 15,4 tisuća ljudi – umrlih i onih koji su napustili Hrvatsku.
Više možete pročitati u tiskanom izdanju!
