Zakonom o poljoprivredi trebalo bi riješiti problem

Spriječiti bacanje: Donatorima hrane država priprema porezne olakšice

Jagoda Marić

Hoće li od  zakona koristi imati i socijalne samoposluge? / Snimio Vedran KARUZA / NL arhiva

Hoće li od zakona koristi imati i socijalne samoposluge? / Snimio Vedran KARUZA / NL arhiva

PDV neće biti moguće ukinuti, ali se razmišlja o drugim mogućnostima, na primjer da se vrijednost hrane prizna kao porezna olakšica ili da PDV plaćaju primatelji, a onda njima trošak tog poreza snosi proračun



ZAGREB  Vlada razmatra model po kojem bi donatori hrane dobili određena porezna rasterećenja, potvrđeno nam je to u Vladi, ali u kojem će smjeru te olakšice ići nitko nije bio spreman službeno govoriti dok se ne postigne dogovor.


– Tražimo rješenja koja su na tragu onoga što imaju pojedine članice Europske unije, kazao nam je sugovornik iz Vlade. Da se na tome radi u Vladi bilo je jasno iz jučerašnje premijerove izjave na sjednici Vlade kad je predstavljen konačni prijedlog zakona o poljoprivredi koji između ostaloga regulira i pitanje doniranja hrane.


– Možda je to i najvažniji dio jer određuje zakonski okvir za doniranje hrane koja se inače baca, a nije se donirala jer se na nju plaća PDV, kazao je premijer. Na to je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kazao da ministarstva poljoprivrede, zdravlja i financija pripremaju podzakonske akte kojima će se regulirati doniranje hrane.


Europski modeli




Olakšice koje bi značile oslobođenje od PDV-a na doniranu hranu, što  traže i brojne udruge, najvjerojatnije neće biti jer ih onemogućuju europske direktive, ali se zato, kažu naši izvori u Vladi već nekoliko tjedana tri ministarstva dogovaraju kako uz ostala pravila koja će regulirati donacije hrane, poput zdravstvenih provjera, raspravlja i kako osigurati dodatne olakšice onima koji su spremni donirati, osobito veće količine hrane.


Ako se Vlada doista odluči na rješenje kakvo imaju pojedine zemlje, onda je moguće da se donatorima hrane njezina vrijednost prizna, u punom iznosu ili u određenom postotku, kao porezna olakšica. U pojedinim europskim zemljama se osnovica za izračun poreza na dobit može umanjiti za 35 posto ili čak 60 posto vrijednosti donirane hrane. 


Hoće li se Hrvatska odlučiti na taj put tek će se vidjeti, ali naši sugovornici napominju da se mora pronaći rješenje kojim bi se na najbolji način moglo spriječiti bilo kakve zlouporabe. Europske zemlje su to riješile sa svojevrsnim bankama hrane za socijalno najugroženije, pa se tako na jednom mjestu može kontrolirati i njezina ispravnost, ali se istovremeno porezno prati donacija kako bi se spriječile bilo kakve prijevare.



Novi zakon o poljoprivredi, napomenuo je ministar Jakovina, postavlja i pravni okvir za povlačenje oko 800 milijuna eura godišnje iz dva europska fonda za sve mjere poljoprivredne politike.– Samo za provedbu novog programa izravnih potpora za Republiku Hrvatsku u programskom razdoblju 2015. – 2020. imamo na raspolaganju do 2,5 milijardi eura, od čega će iz proračuna Europske unije biti osigurano oko milijardu i pol ili 60 posto, rekao je Jakovina. Novina je u zakonu i to da iznos potpora do 50 tisuća kuna izuzet iz ovrhe.


Trošak državi


Zasad Hrvatska doniranje, bilo novca, bilo dobara, priznaje kao poreznu olakšicu na način da se osnovica za izračun poreza na dobit može ukupno umanjiti za iznos do najviše dva posto godišnjih prihoda.  


Doniranje hrane očito će ipak dobiti poseban tretman.  


– Možda bi Hrvatska, s obzirom na to da za takvo nešto nema logistiku, mogla urediti da na doniranu hranu PDV plaća onaj tko prima donaciju, pučka kuhinja ili Crveni križ, a da njima trošak tog poreza snosi proračun, odnosno država. Kako su osnovne namirnice oporezive stopom od pet ili 13 posto, možda bi to rješenje najbolje spriječilo zlouporabe, kaže jedan naš sugovornik.


Kakav će poseban porezni tretman dobiti donatori hrane vidjet će se sljedećih tjedana kad bi pravilnici  koji će pratiti zakon o poljoprivredi trebali biti gotovi, ali onda bi se njihovom primjenom trebalo smanjiti bacanje hrane, jer se u Hrvatskoj prema neslužbenim procjenama godišnje baci hrane u vrijednosti od četiri milijarde kuna, koliko država primjerice mjesečno potroši na isplatu mirovina, dječjih doplataka, porodiljnih naknada, naknada za nezaposlene i svih socijalnih naknada.