ZAGREB  Masovnost zagrebačkog prosvjeda, ali i okupljanja u drugim hrvatskim gradovima u prilog kurikularnoj reformi i ekspertnoj skupini koja je na njemu radila pokazali su da su građansko društvo i javnost dovoljno snažni da utječu na društvene pa i političke procese u zemlji. Za obrazovanje mnogo je zainteresiranih, mogu li takvi i slični prosvjedi bitno mijenjati procese?

Dr. Dragan Bagić, profesor sociologije na FF-u u Zagrebu, kaže da ovakvi prosvjedi svakako vrše pritisak na političke aktere, no kako će oni reagirati na te poruke prosvjednika ovisi i o mnogo drugih čimbenika.

Čini mu se da ovaj prosvjed neće ipak ništa promijeniti kad je u pitanju sama kurikularna reforma. Rascjep je između ekspertne skupine i onih koji su u Ministarstvu, stručni dijalog izrazito je otežan, a i politiziran i vrlo je upitno kako se taj proces može nastaviti. Iz struktura Ministarstva se sugerira da će njihova pozicija ostati nepromijenjena.

Bagić napominje da je recimo, Ante Nazor tako govorio, da su neki ljudi bili sistematski isključeni iz tog procesa i da bi ih trebalo uključiti. Tako da Vlada i Ministarstvo ostaju na tom stajalištu.

Najšira pozicija

– Sam prosvjed tu neće polučiti rezultat, a dovest će do toga da će se agonija u vezi toga produljiti. Otezat će, kupovati vrijeme, a radnu skupinu vjerojatno neće razriješiti, govori on.

Bagić kaže da je teško reći hoće li ovo prerasti u neku spiralu prosvjeda. Ova tema lako mobilizira širok krug ljudi ali kad se tema počne sužavati u političkom smislu, onda tu već dolazi do osipanja različitih skupina, aktera i slično. Važno je da bi ovakav prosvjed mogao djelovati na neke manje aktere koji su u ovoj situaciji nestabilne Vlade, ipak presudni. Recimo na HSLS, na HSS, na manjinske zastupnike ili na Čačića, to je snažna poruka za njih, više za njih nego na HDZ i SDP. Pa, može biti pritisak i na Most, misli Bagić.  

– Ovo je nova razina protesta. Organizatori su odbili da se prosvjed politizira bilo s lijeve bilo s desne strane. To je bio građanski protest, za nedoktrinarno, sekularno obrazovanje koji odbija svjetonazorske manipulacije koje, recimo, Ilčić i Crkva žele nametnuti. Ta građanska pozicija je najšira moguća, govori nam dr. Nenad Zakošek, profesor Fakulteta političkih znanosti.

Kaže da je važno istaknuti i to da je kod nas dosad desnica koristila prosvjede kao sredstvo pritiska. S desnice napadaju da je civilno društvo pristrano i politizirano. A oni koji to govore izabrani su s HDZ-ovih lista. I Željka Markić je bila na izborima, podsjeća Zakošek. Takvi su sami najveći manipulatori, a da ne govorimo o netransparentnosti njihovog financiranja. A neka kažu tko je od ljudi koji su organizirali ovaj prosvjed bio na izborima?, govori Zakošek.

Tek su krenuli

Zakošek misli da bi prosvjeda moglo biti i u vezi socijalnih pitanja i problema, oko zdravstvenog sustava ili čega drugog.

Dr. Sven Marcelić, profesor sociologije s FF-a u Zadru, kaže da je velika svjetonazorska akcija u desno, rezultirala reakcijom. Reakcija je ne samo na kurikulum nego i na uplitanje politike u struku i na to što se želi i obrazovanje uklopiti u desni svjetonazor. A Vlada je nestabilna i pod Karamarkovom aferom, pa je to bila i reakcija na širi kontekst.

Ako se zaista izglasa nepovjerenje Karamarku, onda se ovaj zaokret HDZ-a u desno može pokazati vrlo štetan po njega samog, misli Marcelić. HDZ za desničarski zaokret nije imao društvenu podršku i moglo bi se HDZ-u to žestoko vratiti. Prosvjed je išao svakako u korist ljevice i u trenutku kad je sustav jako nestabilan, HDZ i desnica mobiliziraju civilni sektor i ljevicu.