RIJEKA  Nakon što su Slovenci još prije godinu dana prekopirali hrvatski model borbe protiv sive ekonomije, što ga je u Hrvatskoj uz velike otpore implementirao sada već bivši ministar financija Slavko Linić, preuzevši sve Linićeve ideje osim fiskalnih blagajni, nova slovenska vlada Mira Cerara uskoro će u Sloveniju uvesti i – Linićeve fiskalne blagajne. 

  Odlazeći slovenski ministar financija Uroš Čufer preuzeo je potkraj prošle godine Linićeva iskustva i rješenja u obračunu s fiskalnim prevarantima, neprijavljenim transakcijama i muljanjima s neizdavanjem računa, no tada je procijenio da su fiskalne blagajne preskupe, računajući kako će i bez njih moći spriječiti varanje na prometu.

Iako blagajne restorana i kafića u Sloveniji nisu bile izravno povezane s Poreznom upravom, svi ugostitelji obvezani su na korištenje posebnog softvera što onemogućava naknadno brisanje izdanih računa i promjenu jednom evidentiranih podataka, zbog čega taj sustav u Sloveniji nazivaju »virtualnim fiskalnim blagajnama«. 

  No uskoro se pokazalo da je riječ o sistemu punom rupa, koji ne može spriječiti varanje države. Uvođenje fiskalnih blagajni predložili su slovenski sindikati, a nova koalicija, koja je povratak visokih moralnih standarda postavila na vrh svojih prioriteta, prihvatila je taj prijedlog i projekt fiskalnih blagajni uvrstila i u novi koalicijski ugovor. 

  Prema stručnjacima, koje citira ljubljanski Dnevnik, u obzir dolazi jedino hrvatski model fiskalnih blagajni, koji je postigao izvanredne rezultate i onemogućava bilo kakve zloupotrebe, za razliku od uvođenja fiskalnih blagajni u Srbiji i Švedskoj, koje je prošlo loše zbog zastarjele tehnologije. 

  Stručnjaci su puni hvale za Linićev model, koji je krajnje jednostavan i jeftin za korisnike. Pritiskom na jednu tipku informacija o transakciji šalje se u Poreznu upravu, koja računu dodjeljuje 40-znamenkasti broj, koji se onda ispisuje na računu. 

  Fiskalne blagajne u Hrvatskoj donijele su u Hrvatskoj u prošloj godini milijardu eura više prijavljenog prometa u gotovinskom poslovanju. Slovenci namjeravaju prepoloviti sivu ekonomiju, na koju sada otpada osam do deset milijardi eura, što je za Sloveniju ogroman novac, jer toliko otprilike iznosi slovenski proračun.