ZAGREB  U sljedeće tri godine više od milijun i dvjesto tisuća hrvatskih umirovljenika ne trebaju se nadati povećanju svojih mjesečnih primanja.  Iako Vlada nije zamrznula mirovine i na snazi je zakonska odredba o njihovom usklađivanju,  umirovljenici će imati malo koristi od toga. Mirovine se prema zakonu usklađuju s  rastom bruto plaća i prosječnim indeksom potrošačkih cijena, odnosno s troškovima života i posljednji put njihovo povećanje dogodilo se prije tri godine odnosno 2012. godine. Te godine Vlada je ukinula odredbu  o zamrzavanju mirovina, ali kasnije je ona slabo koristila umirovljenicima jer u međuvremenu je inflacija usporila, došlo je čak do deflacije, a  u Hrvatskoj su zbog posljedica krize padale i plaće.

Životni troškovi

Prema Vladinim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike troškovi mirovina  u sljedeće će tri godine,  od 2016. do 2018. godine, ostati isti. S obzirom da će se broj umirovljenika u tom razdoblju najvjerojatnije povećavati, očito je da u Vladi procjenjuju da neće biti razloga za usklađivanje mirovina ili će ono biti toliko minimalno da  neće izazvati značajne dodatne troškove.

Prema podacima HNB-a indeks potrošačkih cijena u prvom je polugodištu bio negativan ili se kretao oko nule, dok su bruto plaće ovisno od mjeseca do mjeseca neznatno rasle u odnosu na prošlu godinu ili su primjerice u svibnju pale u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Naravno da će se Vlada držati zakona i odredbi koje propisuju usklađivanje mirovina, ali pitanje je koliko  bi to usklađivanje, s obzirom na pokazatelje, bilo. Što ako brojke budu ukazivale na to da usklađivanje mirovina treba  biti 0,1 posto  ili manje od toga. Na kraju će troškovi usklađivanja biti veći od onog što će umirovljenici dobiti, kaže naš sugovornik iz Vlade.

No, dodaje da je jako važno da u razdoblju fiskalne konsolidacija Vlada nijednom nije ni pomislila  uštedjeti tako što bi umanjila mirovine, kako su to primjerice učinile Španjolska ili Portugal. Priznaje da su morali smanjivati mirovine stečene po povlaštenim uvjetima ali i tada se išlo na one iznad pet tisuća kuna.

Iz Vlade uvjeravaju u to da je mirovinski sustav stabilan i da nema govora o tome da bi se mirovine smanjivale. I iz HDZ-a su dosada stizale poruke da se konsolidacija javnih financija, ukoliko ta stranaka dođe na vlast,  neće značiti i rezanje mirovina.

 Drugi stup

No s obzirom na to da je trošak mirovina već premašio 36 milijardi kuna  ni jednima ni drugima, tko god formira sljedeću vladu,  neće biti lako održati to obećanje. Naime,  zaduživanje, bez kojeg bi Hrvatska teško i isplatila te mirovine jer tek polovicu osigura prikupljanjem doprinosa  sljedećih će godine, i to samo kroz isplatu kamata, i ako ne dođe do njihova povećanja, godišnje košta 12 milijarda kuna, što je trećina potrebnih sredstva za isplatu mirovina. Ukoliko se  sljedeća Vlada odluči na smanjenje  bilo kojeg poreza značit će to manje novca u proračunu, a samim time i slabljenje izvora sredstva iz kojih se pokriva  razlika između troška mirovina  i novca koji HZMO prikupi iz doprinosa. Zato sadašnja Vlada već dvije godine poseže za drugim stupom iz kojeg prebacuje uplaćene doprinose  za  službe koje mirovinu ionako dobivaju samo iz prvog stupa. Plan je tu listu proširiti i u sljedećoj godini, a u dvije najjače stranke sve su glasniji, zasad neslužbeno, oni koji smatraju da je najbolje rješenje na sljedećih nekoliko godina  obustaviti sve uplate u drugi stup i preusmjeriti tih više od pet milijardi kuna godišnje u blagajnu HZMO-a.