Minusi

Slijedi nam neizvjesna turistička godina: Brexit “zakočio” buking, Turska opet hit među Nijemcima

Alenka Juričić Bukarica

Foto I. Tomić

Foto I. Tomić

Brexit trese i europsko turističko tržište, a prate ga i informacije o globalnom ekonomskom usporavanju. S druge strane, s njemačkog se tržišta čuje kako se Turska vraća na velika vrata pa je rani buking na ovom, za Hrvatsku izuzetno važnom tržištu, čak oko 60 posto veći nego lani



RIJEKA Domaći turizam ipak bilježi prve minuse i storna zbog neizvjesnosti oko izlaska Velike Britanije iz Europske unije. Brexit, htjeli to ili ne, trese i europsko turističko tržište, a prate ga i informacije o globalnom ekonomskom usporavanju pa je jasno da je aktualno vrijeme prvih jačih bukinga obilježeno velikom neizvjesnošću. S druge strane, s njemačkog se tržišta primjerice čuje kako se Turska vraća na velika vrata pa je rani buking na ovom, za hrvatsku izuzetno važnom tržištu, čak oko 60 posto veći nego lani. Iz svega toga vidljivo je da za hrvatski turistički sektor slijedi vrlo neizvjesna turistička godina.


Komentirajući aktualnu situaciju na britanskom tržištu, Katica Hauptfeld, vlasnica opatijske turističke agencije Katarina line kazala je kako se na otoku nervoza jako osjeti. Naime, Katarina line, svake godine dovodi velik broj gostiju upravo s ovog tržišta, što u segmentu jedrenjaka, što u klasičan smještaj, a već tri godine za redom britanski partneri su ih proglašavali najboljom agencijom.


– Buking je jako usporen, a čak smo imali i neka storna za početak svibnja. Malo se i mi bojimo, a i sami Englezi ne znaju što će ustvari Brexit donijeti. Buking je krenuo, međutim očito je da dio Britanaca ne bukira i čeka vidjeti što će se dogoditi. Još je rano, još imamo sajmova i sajmova pred nama, ali da smo osjetili manji buking jesmo. I to za cijeli Jadran – rekla je Hauptfeld.


Na pitanje što je konkurencijom na Mediteranu i može li se očekivati da bi dio gostiju mogao ljetovati u drugim mediteranskim zemljama, osobito Turskoj, kazala je kako već sada to utječe na buking. Osobito u pred i posezoni. Turska Vlada sufinancira avioprijevoz i trgovinu u pred i posezoni, s obzirom na to da ova zemlja nije članica EU-a, pa ih ne vežu europska pravila o subvencijama. Samim time cjenovno su daleko konkurentniji. I to već utječe na rani buking s izuzetno važnog njemačkog tržišta. Osim što se osjeti »rupa« za početak svibnja, ponovno su, čini se, problematična prva tri tjedna u kolovozu koja su nekad popunjavali Talijani. – Rano je još, ali se izuzetno osjeti – reći će vlasnica opatijske agencije navodeći i kako im ni njemačko tržište trenutno nije snažno kao proteklih godina.

Dinamika usporena


Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i dopredsjednik Europskog uduženja turističkih agencija (ECTA) komentirao je kako je utjecaj Brexita na turistička kretanja nepoznanica kako hrvatskim tvrtkama, tako i njihovim britanskim partnerima. – Svjedoci smo da se u pregovorima praktički na dnevnoj bazi događaju promjene i evidentno je da je dinamika rezervacija s britanskog tržišta usporena što smo i očekivali. Britanci čekaju s rezervacijama, nije to slučaj samo za našu zemlju vać i ostatak Europe. Pritom smo sigurno manje ugroženi od zemalja poput Španjolske i Portugala u koje odlazi velik broj britanskih turista. Rekao bih da ne možemo govoriti o problemu, već o odgodi bukinga. To će sigurno imati utjecaja na politiku prodaje i vidjet ćemo do kada ćemo čekati britanske turiste. U globalu ne smatram da će doći do nekakvih tektonskih poremećaja, samo je dinamika drugačija, kazao je Žgomba dodajući i kako je teško očekivati da će se Europa samo tako odreći ovog tržišta. Aktualne nepoznanice se odnose i na britanske avioprijevoznike koji još uvijek ne znaju pod kojim će uvjetima moći letjeti u Europu.


Posljednji podaci Eurostata, pokazuju kako je lani broj noćenja u turističkom smještaju u Europskoj uniji premašio 3,1 milijardu noćenja, što je povećanje od 2,2 posto u odnosu na 2017. Taj je broj u stalnom porastu od 2009. i najviše se može pripisati povećanju stranih noćenja u određenoj zemlji. Španjolska je lani i dalje bila najjača turistička velesila Europe s ostvarenih 467 milijuna noćenja, što je ipak za 0,9 posto više u odnosu na 2017. Slijede Francuska u kojoj su turisti ostvarili 444 milijuna noćenja, odnosno 2,4 posto više, Italija s 429 milijuna noćenja, odnosno 1,9 posto više, te Njemačka s 419 milijuna noćenja ili čak 4,3 posto više. Zanimljivo je kako je Njemačka i u vrhu zemalja čiji se turistički promet temelji na domaćim turistima. Naime, čak 79 posto svih noćenja u ovoj zemlji ostvarili su upravo Nijemci. Hrvatska je, s druge strane, uz Maltu i Cipar, turistička zemlja u kojoj dominiraju strana noćenja i to s čak 93 posto udjela. Ipak, u našoj se zemlji lani i broj domaćih turista znatno povećao i to za 8,4 posto. Dodajmo i da je na petom mjestu najjačih turističkih zemalja s ostvarenih 350 milijuna noćenja Velika Britanija. Preko sto milijuna noćenja lani su ostvarili Grčka (111,9 milijuna), Nizozemska (117 milijuna) i Austrija (124,6 milijuna). Odmah iza je Hrvatska s 89,4 milijuna noćenja. Statistika pokazuje da su lani ustvari na Mediteranu Španjolska i Portugal imali manje stranih noćenja, s time da je Španjolska izgubila 1,6 posto stranih noćenja što je na njihov volumen turističkog prometa priličan broj. Portugal je imao tek 0,1 posto manje stranih noćenja, a »izvukli« su ga domaći turisti s rastom od 5,4 posto u noćenjima. U Grčkoj koja je ukupno u minimalnom plusu od 0,5 posto, lani je stranih noćenja bilo 2,5 posto više, no podbacili su domaći turisti. U našoj je zemlji, pak, stranih noćenja bilo 3,5 posto više, a obzirom na preko 8 posto više domaćih noćenja, hrvatski je turizam u plusu od 3,9 posto.


U Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) su, pak, naveli kako je ABTA, vodeće strukovno udruženje britanskih turoperatora i putničkih agencija, ukazala kako su ostala otvorena regulatorna pitanja koja se odnose na zdravstveno osiguranje u inozemstvu, cijene roaminga, zaštitu potrošača reguliranu od strane EU-a i drugo, ali i da bi potencijalno daljnje slabljenje britanske funte posljedično utjecalo na kupovnu moć Britanaca, odnosno na poskupljenje turističkih putovanja u inozemstvo.


Optimizam HTZ-a


Iz britanskog ureda HTZ-a su kazali kako je u razgovorima s ključnim partnerima na tržištu trenutni buking za 2019. na razini očekivanih vrijednosti. – Dakle, iako je u ovom trenutku riječ o malim apsolutnim vrijednostima prodaje, buking za Hrvatsku obilježen je povećanom potražnjom za destinacijom te generalno pozitivnim ozračjem – optimistični su u HTZ-u, a što se tiče njemačkog tržišta, naveli su kako je, prema prvim procjenama instituta FUR, koji izdaje godišnju analizu njemačkog turističkog tržišta Reiseanalyse 2019, potražnja Nijemaca za turističkim aranžmanima za nadolazeću ljetnu sezonu, stabilna.

– Turska kao glavni favorit sezone ostvaruje vrlo dobre rezultate i gotovo je sigurno da će tijekom ove godine doseći brojke iz 2015. godine kada je 5,6 milijuna Nijemaca boravilo u turskim destinacijama. Analize također pokazuju kako će rast Turske rezultirati određenim debalansom u drugim destinacijama, prvenstveno onima koje imaju turistički proizvod sličan Turskoj, poput primjerice Španjolske, Portugala, Bugarske i Italije. Navedene destinacije već su lani zabilježile smanjenje potražnje i manju posjećenost u odnosu na 2017. godinu. Za te destinacije je i trenutno stanje bukinga ispod prošlogodišnjeg. Ni Grčka više ne bilježi rast. Potražnja za Hrvatsku ostaje stabilna i na prošlogodišnjim razinama, što je pokazatelj pozitivnog trenda Hrvatske na njemačkom tržištu. Naime, već niz godina Hrvatska bilježi kontinuirani rast, koji je dolaske s njemačkog tržišta doveo na prag 3 milijuna. Rast kvalitete ponude, rast prepoznatljivosti brenda Hrvatske i sve bolja povezanost, poglavito ona zračna, čine Hrvatsku atraktivnom destinacijom i u ovoj godini – kazali su u HTZ-u.


Rast broja putovanja


Ovih dana su i iz Svjetske turističke organizacije (UNWTO) upozorili na nove čimbenike koji će sigurno obilježiti turističku godinu za koju u UNWTO-u ipak predviđaju daljnji rast turističkog prometa. Naime, na temelju trenutačnih trendova, gospodarskih izgleda rasta i Indeksa povjerenja UNWTO-a, predviđa da će se dolasci u inozemstvo povećati za 3 do 4 posto sljedeće godine.


– Stabilnost cijena goriva dovodi do u pristupačnijeg avioprometa, a i zračna povezanost nastavlja poboljšavati u mnogim destinacijama. Trendovi također pokazuju snažnan rast broja putovanje iz zemalja u razvoju, posebno iz Indije i Rusije, ali i iz manjih azijskih i arapskih tržišta. Istodobno, globalno gospodarsko usporavanje, neizvjesnost vezana uz Brexit, kao i geopolitičke i trgovinske napetosti mogu potaknuti »čekaj i vidi« stav među ulagačima i putnicima – kazao je generalni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili. Sveukupno, od 2019. se očekuje konsolidacija među potrošačima novih trendova.– Očekuje se da će digitalizacija, novi poslovni modeli, povoljnija putovanja i društvene promjene nastaviti oblikovati naš sektor, tako da se i odredišta i tvrtke moraju prilagoditi ako žele ostati konkurentni – dodao je Pololikashvili.

Inače, podaci UNWTO-a pokazuju kako je u svijetu lani ostvareno 1,4 milijarde međunarodnih putovanja, odnosno 6 posto više od također rekordne 2017. Iznadprosječan rast ostvaren je na Bliskom istoku (10 posto) te u Africi (7 posto), dok su Azija s pacifičkim područjem u Europi rasli za 6 posto. Inače, u UNWTO-u su prognozirali za će svjetski turizam brojku od 1,4 milijuna putovanja doseći tek iduće godine. Turistički rast ubrzali su, međutim, posljednjih godina jači gospodarski rast, pristupačnija putovanja zrakoplovom, tehnološke promjene, novi modeli poslovanja i veća liberalizacija viznog režima.