ZAGREB » Članovi uprava trgovačkih društva u kojima je država većinski vlasnik od sljedeće će se godine birati na javnom natječaju. Tako se predlaže Planom upravljanja državnom imovinom, koji bi na današnjoj sjednici trebala potvrditi Vlada, koja je sebi ipak osigurala i izuzetak, odnosno mogućnost da izabere direktore i mimo javnog natječaja. Tako se može tražiti članove uprava preko specijaliziranih agencija (head hunting), ali pri tome bi trebali primjenjivati kriterije javnog natječaja.

   – Kako u stručnoj i općoj javnosti postoje kritike prakse izbora uprava i nadzornih odbora radi unapređivanja transparentnosti postupka u 2015. godini, uprave trgovačkih društava biraju se na javnom natječaju, tako su u Vladinom planu objašnjeni razlozi zašto se u zadnjoj godini mandata napušta dosadašnji način imenovanja članova uprava državnih poduzeća.

   Pitanje je koliko će to imati utjecaja na uprave državnih tvrtki, s obzirom da je većina njihovih članova već imenovana odlukama Vlade, odnosno prijedlozima resornih ministara, točnije stranke koja je u nadležnost dobila pojedinu tvrtku. S obzirom da se ne spominje ukidanje ograničenja maksimalne plaće sa sadašnjih 17 tisuća kuna bit će zanimljivo vidjeti koga će osim stranačkih kadrova država privući na menadžerske pozicije. Prijedlog za imenovanje članova Nadzornih odbora trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa utvrđuje Vlada. Zanimljivo je da je za mandata Vlade Jadranke Kosor izbor članova nadzornih odbora bio uvjetovan javnim natječajem.

   Vlada će danas razmatrati i izvješće o koncesijama za 2013. prema kojem je od koncesijskih naknada u prošloj godini država i lokalna vlast ubrala 1,11 milijardu kuna što je 159 milijuna kuna manje nego godinu dana ranije. Razlog smanjenja prihoda dijelom je posljedica naplate koncesijskih prihoda iz područja ugljikovodika i crpljenja u epikontinentalnom pojasu, te dijelom smanjenja prihoda u području telekomunikacija što je povezano s novim dozvolama i korištenju spektra, stoji u Vladinom objašnjenju. Dugovanja na ime koncesijske naknade kroz 2013. godinu kretala su se između 120 i 150 milijuna kuna pri čemu se najveći dio dugovanja odnosi na »kronične« neplatiše i one koncesionare koji su započeli postupke predstečajnih nagodbi.

   Vlada predlaže i izmjenu Uredbe po kojoj država braniteljima i članovima obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nadoknađuje sredstva za kupnju kuće ili stana, ali bez kamata, ako su imali pravo na dodjelu stana. Dosad je država tu isplatu odrađivala obročno, ali ubuduće će, koliko joj to proračunska sredstva dopuštaju, branitelje isplaćivati jednokratno.