foto: slavic.net
Ustaški dječji logor, na nekoliko lokacija u gradu, utemeljen je 3. kolovoza 1942. godine kao Prihvatilište za djecu i djelovao je do siječnja 1943. godine.Zbog izostanka stručnog istraživanja, ne može se sa sigurnošću reći koliko je djece prošlo kroz prihvatilište, a pretpostavlja se da ih je bilo više od 6.000, dok je na sisačkom Dječjem groblju pokopano oko 2.000 djece umrlih u logoru, navodi SNV.
SISAK – Na Dječjem groblju u Sisku u subotu su Srpsko narodno vijeće i sisačko Vijeće srpske nacionalne manjine organizirali tradicionalni Dan sjećanja na djecu, ratnu siročad, stradalu tijekom Drugog svjetskog rata u dječjem logoru u Sisku.
U Sisak su dovođena djeca koja su odvojena od dvojih roditelja nakon ratnih operacija na Kozari i Šamarici, uglavnom s područja Potkozarja, Korduna, Banovine i Slavonije. Prema nekim evidencijama i svjedočenjima, iz logora je roditeljima ili najbližim rođacima vraćeno 1.200 djece, dok su njih 2.200 preuzeli građani Siska i okolice, tako ih spasivši od nepoznate sudbine. Nažalost, veliki broj ih je umro zbog bolesti i loših uvjeta života.
U nazočnosti preživjelih logoraša, predstavnika udruga logoraša iz Srbije i BiH, predstavnika Veleposlanstva Republike Srbije u Hrvatskoj, sisačke gradonačelnica Kristine Ikić Baniček i drugih, parastos je služio sisački paroh, jerej Veselin Ristić u suradnji s umirovljenim parohom Petrom Olujićem.
Uime Udruženja logoraša Jasenovca iz Beograda i Udruženja logoraša iz Banja Luke nazočnima se obratio Slavko Milovanović, koji je ustvrdio da je u NDH stradalo oko 10.000 srpske djece. On je osudio »pojave neonacizma i neofašizma, kao i negiranje stradanja svih nevinih žrtava«. »Samo se istinom mogu graditi bolji odnosi između hrvatskog i srpskog naroda. Sjećanja na žrtve moraju biti svakodnevna, jer se tragični događaji ponavljaju«, zaključio je Milovanović.
Uz spomen obilježje Dječjeg groblja, koje krasi skulptura kiparice Milene Lah, položene su bijele ruže i zapaljene voštanice.
