Velika epidemija

Širenje afričke svinjske kuge u EU: Preventivne aktivnosti posebno važne u ljetnoj sezoni

P. N.

NL arhiva

NL arhiva

Budući se rizik od unosa virusa ASK povećava tijekom ljetnih mjeseci, a posebno zbog velikog broja turista i putnika koji mogu u osobnoj prtljazi donijeti zaraženo meso ili proizvode, pozivaju se svi prijevoznici, turistički djelatnici, vlasnici poljoprivrednih gospodarstava te ostali koji pružaju turističke i ugostiteljske usluge na svojim gospodarstvima da obrate posebnu pažnju na odgovarajuće zbrinjavanje otpada koji sadrži ostatke životinjskog podrijetla



Afrička svinjska kuga (ASK) potvrđena je u Slovačkoj krajem srpnja. Bolest se pojavila na granici s Mađarskom u dva manja uzgoja domaćih svinja. ASK se nezaustavljivo širi od 2014., a u posljednjih godinu dana se osim na području Europske unije proširila i na Aziju, priopćilo je Ministarstvo poljoprivrede.


Svjedočimo jednoj od najvećih svjetskih epidemija zaraznih bolesti životinja. ASK je kontagiozna virusna zarazna bolest isključivo domaćih i divljih svinja, koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje.


Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. ASK je bolest koja se vrlo brzo širi bez obzira na granice te ima ozbiljne socioekonomske i javno zdravstvene posljedice što ima izrazito negativan utjecaj na međunarodni promet svinja, svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa.




 


Budući se rizik od unosa virusa ASK povećava tijekom ljetnih mjeseci, a posebno zbog velikog broja turista i putnika koji mogu u osobnoj prtljazi donijeti zaraženo meso ili proizvode, pozivaju se svi prijevoznici, turistički djelatnici, vlasnici poljoprivrednih gospodarstava te ostali koji pružaju turističke i ugostiteljske usluge na svojim gospodarstvima da obrate posebnu pažnju na odgovarajuće zbrinjavanje otpada koji sadrži ostatke životinjskog podrijetla. 


ASK se iskorjenjuje u uzgojima domaćih svinja usmrćivanjem svinja na zaraženom gospodarstvu, a u krugu od 3 i 10 km oko zaraženog gospodarstva uspostavljaju se vrlo rigorozne mjere poput zabrane prometa u najkraćem trajanju od 45 dana.


U divljih svinja bolest je vrlo teško iskorijeniti. Učinkovito cjepivo protiv ASK do danas nije razvijeno. Najvažnije mjere sprječavanja pojave afričke svinjske kuge u domaćih svinja su visoka biosigurnost na gospodarstvima na kojima se drže svinje i smanjenje populacije divljih svinja, zatim provedba pasivnog nadziranja ASK u populaciji divljih svinja, strogo pridržavanje propisa o označavanju, premještanja i prometu životinja te druge mjere, poput dezinfekcije vozila kojima se prevoze životinje, prijava svake promjene zdravstvenog stanja svinja veterinaru i sl.


Stoga je visoka svijest posjednika o načinu i putovima širenja ASK i mjerama kojima se rizik od unošenja virusa ASK može smanjiti iznimno važna. Budući je ASK potvrđena i na području Rumunjske i Mađarske te iako se odmah poduzimaju vrlo stroge mjere, vjerojatnost da virus uđe u populaciju divljih svinja je vrlo velika, čime se povećava i rizik za širenje virusa afričke svinjske kuge na druge države i područja, pa i na područje Republike Hrvatske.


 


Zbog svega navedenog Ministarstvo poljoprivrede provodi mjere i  aktivnosti u svrhu podizanja svijesti posjednika svinja, lovaca, veterinara i veterinarskih inspektora, te su na snazi mjere u svrhu sprječavanja pojave afričke svinjske kuge i podizanja biosigurnosti u uzgojima svinja. 


Posebna pažnja je posvećena uzgajivačima svinja koje se tradicionalno drže na otvorenom u smislu pridržavanja svim propisanim mjerama biosigurnosti i sprječavanju svakog kontakta domaćih svinja s divljim svinjama, a jedna od aktivnosti je dodatna kontrola prijevoza životinja u svrhu otkrivanja ilegalnog prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla.


U odnosu na divlje svinje, preventivne aktivnosti u svrhu smanjivanja mogućnosti unosa virusa ASK i daljnjeg širenja jesu: ukidanje hranilišta za divlje svinje (divljač) osim u svrhu odstrela, smanjenje populacije divljih svinja, prijava svake pronađene uginule divlje svinje u svrhu ranog otkrivanja virusa ASK te pojačane biosigurnosne mjere tijekom lova i manipulacije s trupovima odstrijeljenih divljih svinja.


 


Veterinari su proveli obilazak svih gospodarstava na kojima se drže svinje u svrhu kategorizacije u odnosu na biosigurnost i tom prilikom upoznali posjednike svinja o ASK i važnosti biosigurnosnih mjera. 


 


Građani se pozivaju da se za sva pitanja obrate u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: [email protected] ili na broj telefona 01/6443-540, odnosno da se obrate u najbližu veterinarsku organizaciju, a posjednici svinja i lovci da svako uginuće i pojavu znakova bolesti u svinja odmah prijave veterinaru. Informacije o kliničkoj i patoanatomskoj slici dostupne su na službenoj web stranici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.