Ugledni povjesničar dr. Nevio Šetić, profesor na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli i nekadašnji državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja, jedan je od najupućenijih stručnjaka u stanje hrvatskog školstva. Godinama je radio na nastavnim programima, zalagao se za uvođenje Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, dok danas predstavlja snažnog oponenta bivšem SDP-ovu ministru Željku Jovanoviću o čijim potezima nema visoko mišljenje.

   Izmijenjeni su, te iznova tiskani svi udžbenici za osnovne i srednje škole. Je li takav potez bio neophodan, s obzirom da se nisu mijenjali školski programi?

   – Doista, nije bilo prave potrebe za takvim potezom, moglo se zakonski to drugačije urediti. Udžbenici prate programe te ih je potrebno mijenjati ako se mijenja sadržaj poučavanja s obzirom na nove činjenice. U ovom slučaju, pokazuje se nedostatak suvremenog kurikula, još se uvijek primijenjuju oni iz 2006. godine za osnovne škole, te iz 1993. za gimnazije. Dakle, nije bilo potrebno da se sve mijenja.

   Bivši ministar, Željko Jovanović, najavljivao je kako se školski udžbenici mijenjaju da postanu lakši za nošenje. Ipak, pritom su »olakšali« roditeljske kućne proračune, jer se stari udžbenici iz svih predmeta ne mogu koristiti?

   – Činjenica je da se išlo na lakšu školsku torbu, te na grafičke izmjene. Problem nije u udžbenicima, nego u osuvremenjivanju škole, sadržajem poučavanja i strategijama i metodama poučavanja, na tome je ministarstvo zakazalo.

   Problem informatike

Laicima je neobično da se u višim razredima osnovnih škola nije promijenio, naprimjer, udžbenik iz informatike, ali jest iz fizike i matematike! Koliko je naša škola moderna i prate li se trendovi barem u tehnološkom napretku?

   – Škola je moderna onoliko koliko su učitelji spremni poduzeti moderne metode poučavanja, te koliko poznaju sadržaj poučavanja. Ako predmet poučavanja nije jasan i suvremen, onda nije ni škola. To se može prepoznati po udžbenicima. Primjer koji ste spomenuli pokazuje koliko je sustav spor i koliko je onima koji odlučuju neki predmet važan.

   Zašto se informatika ne poučava od prvog razreda osnovne škole?

   – Nema sumnje da je to važan predmet koji se odnosi na sve druge i trebalo bi ga ranije uvesti u nastavu. Bez takvih sadržaja nemoguće je uhvatiti korak sa suvremenim društvom, može ga se integrirati i kroz druge predmete. Trenutno uvođenje u prvi razred onemogućeno je tijednim opterečenjem učenika.

   Što mislite o produženju osnovne škole na devet godina?

   – Kod nas se ne radi razlika između osnovnog i obaveznog obrazovanja. Imamo obaveznu osmogodišnju školu, postoji više modela kako to razriješiti. Spomenut ću dva, prvi je njezino produženje na devet godina, drugi, produženje na deset godina te uvođenje niže i više srednje škole. O tome se trebaju dogovoriti prije svega političke i akademske elite.

   Mornarova svježina

  – Držim kako je on građanski prihvatljivo pristupio odgoju i obrazovanju, te je unio svježinu, otvarajući prostor neophodnog dijaloga u tako važnoj sastavnici hrvatskog duštva. No, zabrinjava me njegova inicijativa uvođenja završnih ispita u osme razrede tijekom školske godine 2014./15. jer je ishitrena i ne predviđa nužnu pripremu škola, a još uvjek je nepoznat i mjerni instrument. Bojim se da to ne bude još jedna u nizu skupih i nedovoljno promišljenih ideja ministarstva.

   Predsjednik stranke koju ste zastupali u Hrvatskom saboru, HDZ-ov Tomislav Karamarko, koji je po zvanju povjesničar, »lustrirao« bi i povijesne udžbenike. Ima li za to razloga?

   – Nije mi točno poznato o čemu je riječ. Čini mi se da je riječ o pitanju općenito lustracije u Hrvatskoj i drugim postsocijalističkim zemljama što zagovara i Europska pučka stranka. Mislim kako klasična lustracija u Hrvatskoj više nije moguća nakon više od dva desetljeća demokratskih promjena, ali neka činjenična osvješćenja oko povijesne zbilje doista su potrebna. Potrebno je i istisnuti iz društva i djelovanja razne mimikričare staroga sutava što se pokazuje kobno po hrvatsko društvo i državu. Doista, naše društvo nosi i teške činjenice, mlađe generacije treba upoznati sa zločinima koji su počinjeni u prošlosti.

   Dakle, ne trebaju nam rasprave o Titovoj bisti?

   – Tito je povijesna činjenica, prošlost, treba ga objasniti i konzervirati u prošlosti, ne trebaju nam iznova stari prijepori.

Nije sve u novcu

Gdje vidite osnovne probleme u osnovnom i srednjem školstvu? Jesu li oni samo u novcu?

   – Nije problem samo u novcu. Političke elite trebaju postići dogovor, stručni i politički koncenzus, što se želi postići u školstvu, te se ne bi smjelo dogoditi kao što je da bivši ministar Jovanović toliko solirao, zakočio i unazadio sektor svojim površnim poznavanjem sustava i sasvim neprihvatljivim odbijajućim »autoritarnim i ideologiziranim« metodama rada. Također, očita je neusklađenost programa, jer u srednjim školama, gimnazijama, još imamo kurikulum iz 1993. godine. Promjene u osnovnom školstvu započele su 2004. uvođenjem Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. No, ta su dva programa i tehnologije rada posve neusklađeni, što nije dobro. Recimo, mnogi odlikaši iz osnovne škole ne snalaze se u srednjim školama, te odmah počinju dobivati lošije ocjene. Problem je i u velikom broju instrukcija koje su potrebne srednjoškolcima.